Program trećeg dana započeo je pozvanim predavanjem tijekom kojeg je profesorica Denise Whitelock objasnila kako se inteligentni sustavi podučavanja i personalizirani mehanizmi za slanje povratnih informacija mogu poboljšati korištenjem umjetne inteligencije s ciljem poticanja studenata na veći angažman i postizanje boljih ishoda učenja što u konačnici rezultira učinkovitijem i djelotvornijem obrazovnim okruženjem. U izlaganju je također upozorila na etička pitanja i predrasude koje karakteriziraju umjetnu inteligenciju, ali je pokazala i pozitivne primjere korištenja umjetne inteligencije u osmišljavanju i kreiranju materijala za predavanja, naglašavajući da u tom procesu moraju biti korišteni kvalitetni i verificirani podaci, te da je konačna kontrola kvalitete rezultata od strane nastavnika izrazito važna.
Potom su održani tematski blokovi posvećeni napretku projekta e-Sveučilišta i korištenju tehnologija umjetne inteligencije u poboljšanju inovativnosti obrazovnog procesa. Uz ova dva tematska bloka, održao se drugi nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a u Hrvatskoj U prvom dijelu tripartitnog sastanaka EOSC-a predstavljeno je trenutno stanje otvorene znanosti u Hrvatskoj, rezultati rada inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost kao i rezultati rada svih dionika otvorene znanosti. Najavljene nacionalne smjernice za otvorenu znanost omogućit će daljnje približavanje hrvatske znanosti europskoj te potrebne promjene u kriterijima napredovanja što će potaknuti naše znanstvenike i istraživače da u svakodnevnom radu primjenjuju principe otvorene znanosti. Predstavnici Europske komisije i Udruženja EOSC prezentirali su planove daljnjeg razvoja EOSC-a usmjerenog na stvaranje i međusobno povezivanje čvorova EOSC-a koji mogu biti institucionalni, nacionalni i regionalni. Ovi čvorovi omogućit će veću vidljivost usluga i resursa, veću interoperabilnost, bolju iskorištenost istraživačkih podataka. U drugom dijelu tripartitnog sastanka EOSC-a sudionici su razgovarali o vještinama i kompetencijama znanstvenika i istraživača potrebnim za primjenu i razvoj otvorene znanosti i korištenje svih prednosti koje ona pruža. Istaknuta je važnost podatkovne pismenosti, kvalitetnog upravljanja podacima te generiranja i dijeljenja otvorenih i pouzdanih podataka. Partneri iz Slovenije predstavili su nacionalni projekt SPOZNAJ s ciljem edukacije i izgradnje mreže podatkovnih profesionalaca na javnim institutima i sveučilištima.
Održano je i osam radionica tijekom kojih su polaznici imali priliku unaprijediti svoja znanja i vještine iz područja upotrebe umjetne inteligencije u nekoliko različitih industrija te korištenja naprednog računanja i HPC tehnologija. Upoznali su se i s metodologijama i smjernicama za izradu standarda kvalifikacija i standarda zanimanja u visokom obrazovanju te uvjetima korištenja, načinu prijave te kriterijima za uvrštavanje zbornika u OMP-u. Sudionici su imali priliku saznati sve o Digitalnom registru diploma i digitalnim diplomama te o korištenju programskog paketa QIIME2 na platformi Galaxy, kao i načinu automatizacije procesa povezanih s Git projektima koje se nalaze na GitLab repozitoriju.
Fotografije i prezentacije s konferencije bit će objavljene na web stranicama konferencije Srce DEI 2024.
Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Rektorski zbor Republike Hrvatske i Grad Zagreb. AKD, Comping i Del Technologies te Storm Grupa su zlatni sponzori, Axians Hrvatska, Elsevier i MEP su srebrni, a Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium i Odašiljači i veze su sponzori ovogodišnjeg izdanja konferencije.
