Sažeci predavanja i rasprava (abecedno)

Kružić razdjelnik teksta

AAI@EduHr u međunarodnom okruženju, Miroslav Milinović, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja – AAI@EduHr afirmirala se kao temeljni posrednički sustav e-infrastrukture koji omogućava sigurnu i pouzdanu uporabu elektroničkih identiteta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sustav AAI@EduHr temelji se na organizacijskim, informacijskim i tehničkim standardima koji su usklađeni sa srodnim sustavima u zemlji i svijetu.

Srce je prepoznato u Hrvatskoj i svijetu kao nacionalni koordinator sustava AAI@EduHr te aktivno sudjeluje u nacionalnim aktivnostima (suradnja s Ministarstvom uprave u vezi sa sustavom NIAS) i radu međunarodnih tijela (skupina REFEDS) i projekata (GÉANT4) osiguravajući pri tome punu povezanost i usklađenost sustava AAI@EduHr s globalnim sustavima eduGAIN i eduroam. Putem sustava NIAS sustav AAI@EduHr povezan je i s europskim sustavom eIDAS (Electronic Identification, Authentication and Trust Services).

U okviru ovog predavanja prezentiramo aktualne rezultate povezivanja sustava AAI@EduHr sa sustavima eduGAIN i eIDAS te usklađivanja s odgovarajućim međunarodnim standardima i normama. Također, opisujemo mogućnosti koje AAI@EduHr nudi krajnjim korisnicima zahvaljujući svojoj međunarodnoj povezanosti. Posebna je pažnja posvećena internacionalizaciji usluga koje se koriste sustavom AAI@EduHr. Pozivamo na raspravu – što je potrebno kako bismo se sustavom eduGAIN bolje i više koristili.

 

Kružić razdjelnik teksta

Analiza ostvarenih ciljeva projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija - e-Izvori, Alisa Martek, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi projekt Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija - e-Izvori u trajanju od pet godina (2016. - 2021.). Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda – Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, a nastao je na temelju Sporazuma o suradnji sklopljenog između Ministarstva obrazovanja i Nacionalne i sveučilište knjižnice u Zagrebu 2015. godine. Projekt pridonosi ostvarenju strateških ciljeva Republike Hrvatske u području razvoja sustava znanosti, tehnologije i inovacija te u pet osnovnih elementa pokriva glavne ciljeve: povećanje dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija, povećanje kvalitete pisanih radova i međunarodne vidljivosti znanstvene produkcije hrvatskih znanstvenika i akademske zajednice. Na izlaganju će se predstaviti dosadašnji rezultati provedbe projekta po elementima te izazovi u nastojanju osiguravanja poboljšanog pristupa inozemnim istraživačkim publikacijama i bazama podataka te edukaciji i informiranosti ciljanih skupina.

 

Kružić razdjelnik teksta

Analiza udjela korištenih izvora za završne i diplomske radove primjenom normaliziranog Herfindahl–Hirschman indeksa, Mladen Sokele, Tehničko veleučilište u Zagrebu

Prezentacijom će biti pokriveni praktični aspekti i moguća poboljšanja u primjeni programske podrške za provjeru izvornosti radova s najčešćim primjerima uporabe, a sastojat će se iz sljedećih cjelina:

  • Iskustva u primjeni programske podrške za provjeru izvornosti završnih i diplomskih radova na Elektrotehničkom odjelu Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (proces provjere u hodogramu predaje radova, najčešći izazovi, moguća poboljšanja),
  • Crtice iz recenzentske prakse,

Koncept korištenja normaliziranog Herfindahl–Hirschman indeksa u metrici korištenja izvora.

 

Kružić razdjelnik teksta

CroRIS - status i plan za 2020., Ognjen Orel, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Informacijski sustav znanosti RH ˗ CroRIS dio je većeg projekta, Znanstveno i tehnologijsko predviđanje (ZTP). Projekt ZTP vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a planiranje i izgradnja CroRIS-a povjereni su Sveučilišnom računskom centru.

Slijedeći početnu fazu planiranja, CroRIS je tijekom 2019. godine ušao u fazu izgradnje. U ovoj prezentaciji osvrnut ćemo se na viziju cjelokupnog sustava te ćemo dati pregled svega što je do sada napravljeno u vezi s projektom CroRIS. Također će biti prikazan i plan poslova za 2020. godinu s konkretnim razvojnim iskoracima.

 

Kružić razdjelnik teksta

CROSBI profil i administracija zapisa na razini ustanove, Matija Kovačević i Sofija Konjević, Institut Ruđer Bošković

Hrvatska znanstvena bibliografija nastala je 1997. godine s ciljem prikupljanja podataka o objavljenim radovima hrvatskih znanstvenika. Podatke unose sami znanstvenici te ih povezuju s identifikatorima hrvatskih autora (donedavno isključivo putem MBZ-a), ustanovama, znanstvenim područjima i projektima, dok administratori kontroliraju zapise i brinu o njihovoj točnosti. U skladu s potrebom za pridruživanjem radova i onim osobama koje nemaju matični broj znanstvenika razvijena je nova funkcionalnost nazvana CROSBI profil. Svaki korisnik koji se prijavi pomoću svog AAI@EduHr elektroničkog identiteta automatski dobiva CROSBI profil koji omogućava povezivanje radova, evidenciju mentorstava, uredništava, prevoditeljstva, kao i unos dodatnih identifikatora (ORCID, Researcher ID, OBAD ID).

Povodom 20. obljetnice Hrvatske znanstvene bibliografije korisnicima je predstavljano novo sučelje s poboljšanim mogućnostima pretraživanja, navigacije, prikaza radova. Neke od funkcionalnosti korisničkog sučelja bit će prikazane tijekom izlaganja. Radi efikasnije kontrole zapisa 2017. godine se napušta model isključivo centralizirane administracije baze te se imenuju i educiraju administratori za pojedinu ustanovu koji su zaduženi za točnost podataka zapisa pridruženih njihovoj ustanovi. U okviru izlaganja prikazat će se mogućnost višerazinske administracije, kao i neke od mogućnosti korištenja CROSBI-ja za potrebe izvještavanja prilikom reakreditacije visokih učilišta.

 

Kružić razdjelnik teksta

CROSSDA - Hrvatski arhiv podataka za društvene znanosti kao pružatelj usluga za CESSDA ERIC, Irena Kranjec i Marijana Glavica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski arhiv podataka za društvene znanosti (CROSSDA - Croatian Social Science Data Archive) je nacionalna istraživačka infrastruktura za podatke u društvenim znanostima s ulogom pružatelja usluga za Konzorcij europskih arhiva podataka za društvene znanosti CESSDA ERIC. Arhiv podataka osnovan je pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji nosi ulogu nacionalne koordinacijske ustanove, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je ostvarilo članstvo Republike Hrvatske u CESSDA ERIC.

Zadaća arhiva podataka je uspostavljanje i razvoj istraživačke infrastrukture koja omogućuje dugoročno očuvanje podataka i smanjuje prepreke ponovnom korištenju podataka. CROSSDA prikuplja, pohranjuje, obogaćuje i pruža na korištenje kvantitativne i kvalitativne podatke prikupljene u empirijskim istraživanjima u području društvenih znanosti, a naročitu pažnju posvećuje dugoročnom očuvanju podataka prikupljenih na reprezentativnim nacionalnim uzorcima jer takvi podaci pomažu u razumijevanju društvenih fenomena u određenom vremenu i na određenoj geografskoj lokaciji.

Promišljeno i transparentno upravljanje podacima nužno je za očuvanja integriteta i autentičnost podataka, zaštitu osobnih podataka sudionika u istraživanju te očuvanje svih informacijama potrebnih čovjeku ili računalu za kasniju interpretaciju podataka pri njihovoj ponovnoj upotrebi, bilo da se radi o primjeni postojećih podataka u novim istraživanjima ili za provjeru rezultata originalnog istraživanja.

 

Kružić razdjelnik teksta

Dabar – arhiv ocjenskih radova ili sveobuhvatna podrška za ustanove, znanstvenike i javnost?, Lea Škorić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Koordinacijski odbor Dabra

Pet je godina prošlo od početka rada sustava Dabar - digitalni akademski arhivi i repozitoriji. Suradnjom djelatnika Srca, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Filozofskog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, kao i drugih hrvatskih akademskih ustanova stvorena je važna zajednička infrastruktura. Osigurana je pouzdana platforma za sustavno zbrinjavanje različitih radova nastalih kao rezultat znanstveno-obrazovne djelatnosti hrvatskih akademskih ustanova te omogućena njihova veća otvorenost i vidljivost.

U pet godina razvijena je podrška za pohranu 14 vrsta objekata, odrađene su brojne obrazovne radionice, otvoreno je više od 100 repozitorija, pohranjeno više od 100 000 objekata. No mjesta za napredak još uvijek ima. U ovom izlaganju, osim pregleda dosad ostvarenih uspjeha izložit će se i uočene prepreke u razvoju sustava te neke od ideja za budući razvoj.

 

Kružić razdjelnik teksta

Digitalizacija Erasmusa u Hrvatskoj, Jasmina Skočilić, Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Procesi digitalizacije sve više zahvaćaju i područje visokog obrazovanja. Jedan od takvih primjera je i program Erasmus+, najznačajniji europski program akademske mobilnosti koji danas obuhvaća većinu država svijeta. S povećanjem broja mobilnosti i administrativnog opterećenja u programu, javila se potreba za digitalizacijom provedbe programa. Europska visoka učilišta razvijaju mrežne alate („Erasmus bez papira”) kojim će se digitalizirati upravljanje različitim fazama mobilnosti - od sklapanja međuinstitucijskih sporazuma, nominacije sudionika mobilnosti i njihovog praćanja, sklapanja sporazuma o učenju do izdavanja prijepisa ocjena. Studenti će kroz nekoliko klikova moći riješiti svu „papirologiju” za mobilnost, a koja je trenutačno opširna i mnoge obeshrabruje od odlaska na mobilnost. S druge strane, razvoj Europske studentske iskaznice, digitalno potpisanih diploma i dokumenata Europass su „top down” inicijative Europske unije koje će olakšati stvaranje Europskog prostora obrazovanja. S obzirom na to da će primjena spomenutih alata i inicijativa biti obvezna u nastavku programa Erasmus+ (2021-2027) te da će se koristiti i za druge svrhe u visokom obrazovanju, nužno je da se hrvatska visoka učilišta aktivno uključe u digitalizaciju Erasmusa. Pri tome je neophodna podrška dionika e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja.

 

Kružić razdjelnik teksta

Digitalna pristupačnost: ravnopravne mogućnosti aktivnog sudjelovanja u digitalnom društvu, Sanda Starešina, CARNET

Internet omogućava uklanjanje prepreka u komunikaciji i interakciji s kojima se mnogi ljudi u fizičkom svijetu suočavaju. Kad su mrežne stranice, programska rješenja i digitalni sadržaji pristupačni, osobama s invaliditetom pružene su ravnopravne mogućnosti njihova korištenja, a samim time omogućeno im je aktivnije sudjelovanje u društvu.

Načini osiguravanja digitalne pristupačnosti specifični su za svaku skupinu korisnika s invaliditetom. Univerzalno oblikovan digitalni sadržaj obuhvaća pristupačna rješenja za potrebe svih skupina, ne ometajući korisnike kojima prilagodba nije potrebna.

CARNET je izradio Smjernice za osiguravanje digitalne pristupačnosti kojima, sukladno Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora RH, definira potrebne prilagodbe za osobe s oštećenjem vida, sluha, jezično-govorne glasovne komunikacije, motoričkim poremećajima i specifičnim teškoćama u učenju. Procjenu učinkovitosti primjene svojih smjernica CARNET provjerava ispitivanjem digitalne pristupačnosti.

Postojeći alati za testiranje pristupačnosti ne mogu bez propusta utvrditi stupanj usklađenosti sa smjernicama. U postupak procjene potrebno je uključiti korisnike iz različitih skupina osoba s invaliditetom, uzimajući u obzir faktore u međusobnoj interakciji, poput znanja i iskustva korisnika, primjene pomoćnih tehnologija, svrhe i oblika digitalnih sadržaja, preglednika, programskih rješenja, osoba koje oblikuju sadržaj i drugo.

 

Kružić razdjelnik teksta

Education and Research 4.0 - a far reaching digital transformation of higher education, are you getting ready? - a view from the UK, Paul Feldman, Jisc

Key new technologies that lie behind the fourth industrial revolution have the potential to fundamentally change the way we teach and learn. They are already starting to change the way we research. At Jisc we are forming our visions of Education 4.0 and Research 4.0 that embody the potential of this change for 2030+ and are encouraging our members, all the universities and colleges in the UK, to start on the journey both in how they teach and research, but also what they teach and research. These visions were formed collaboratively with thought leaders from universities.

Jisc is the UK’s digital agency for higher education and research that runs Janet, the UK’s NREN, and provides a wide range of other services, solutions and e-infrastructure across teaching, research and professional services. We are one of the largest organisations in the world dedicated to this space.

 

Kružić razdjelnik teksta

EMOCNET - Portal za prikaz jezične analize pojmovnih mreža, Benedikt Perak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Predavanje će predstaviti izazove i prednosti implementiranja računalnih rješenja za obradu komunikacijskih procesa na VPS infrastrukturi Srca (https://vps-portal.srce.hr/) iz perspektive istraživača digitalne humanistike. Prikazat će se proces izrade aplikacije, koja se razvija unutar projekta EmoCNet (http://emocnet.uniri.hr/), za stvaranje jezičnih korpusa te analizu pojmovnih i socioloških mreža primjenom NLP alata, graf baza i algoritama.

Korpusi tekstova pohranjeni u graf strukturama pogodni su za računalnu reprezentaciju ontološki različitih sastavnica koje čine komunikacijske procese, od morfo-sintaktičkih obilježja do uokvirivanja društvenih identiteta, interakcija, institucija i kulturnih modela s mogućnošću fleksibilnog agregiranja podataka iz različitih podatkovnih izvora. Takvi sustavi obrade komunikacijskih procesa mogu biti od iznimne važnosti za razvoj empirijskih interdisciplinarnih humanističkih i socioloških istraživanja. Na predavanju će se demonstrirati model obrade korpusa rasprava Hrvatskog Sabora  (Perak i Rodik 2018).

Perak, Benedikt; Rodik, Filip (2018) Building a corpus of the Croatian parliamentary debates using UDPipe open source NLP tools and Neo4j graph database for creation of social ontology model, text classification and extraction of semantic information // Proceedings of the Conference on Language Technologies & Digital Humanities 2018 / Fišer, D. ; Pančur, A. (ur.). Ljubljana, Slovenia: Faculty of Electrical Engineering, University of Ljubljana, 2018. str. 2016-220

 

Kružić razdjelnik teksta

HPC-Europa3 - projekt za unaprijeđenje suradnje u istraživanju korištenjem HPC resursa, Matko Mužević, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

HPC-Europa3 projekt je Europske komisije s ciljem unaprijeđenja međunarodne istraživačke suradnje korištenjem HPC resursa. Otvoren je prvenstveno mladim istraživačima, ali i iskusnijim znanstvenicima koji žele uspostaviti suradnju sa inozemnim kolegama. Ideja projekta je da se istraživačima, koji u svojim institucijama i državama nemaju pristup adekvatnim HPC resursima, omogući suradnja sa razvijenim računskim centrima iz 10 različitih država Europske unije.

Projekt u potpunosti financira putovanje, smještaj i troškove u institucijama diljem Europe u razdoblju od 3 do 13 tjedana i u stalnoj je potražnji za prijaviteljima. Ukratko će biti prikazane značajke projekta, postupak prijave te osobno iskustvo u boravku na jednoj od institucija.

 

Kružić razdjelnik teksta

Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK, Iva Grabarić Andonovski i Vladimir Mrša, Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju

U proteklih 30-ak godina svjedočili smo značajnom napretku hrvatskog znanstvenog izdavaštva, kako u broju znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa, tako i u njihovoj kvaliteti. Uzrok tome nije bio samo razvoj znanstvenog i visokoobrazovnog sektora, već i sustav kriterija koje je resorno ministarstvo donijelo kao preduvjet za financiranje časopisa. Iako su imali mana, ti kriteriji su promicali parametre kvalitete, kao što su standard uredničkog rada, kvaliteta recenzijskog postupka, vidljivost časopisa, te njegovo međunarodno vrednovanje. To je pred uredništva časopisa postavilo niz organizacijskih i tehničkih problema, s kojima su se u nedostatku sustavnije komunikacije pojedinačno suočavala.

Stoga je prošle godine obnovljena inicijativa za formiranje udruge koja bi okupila uredništva časopisa, ali i druge osobe uključene u procese znanstvene komunikacije, kao što su znanstvenici, knjižničari, lektori, prevoditelji i nakladnici. Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju – ZNAK službeno je registrirana 18. studenog 2019. i trenutno broji 77 individualnih članova i 9 institucija. U razgovorima s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Zagrebu intenzivno propituje novi model financiranja znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa, te kroz aktivnosti radnih skupina priprema smjernice koje će pomoći članovima udruge pri radu.

 

Kružić razdjelnik teksta

Importance of research data to reinforce open science – the RDA perspective, Hilary Hanahoe, glavna tajnica Research Data Alliance (RDA)

There is only one way forward, that research data management become an inherent part of the research life cycle from the outset. Policies and strategies must be defined and implemented by the organisations themselves. There are many best practices and examples of how this is being done on an institutional and community level across the globe, so it is not even a case of having to start from scratch. Open Science is a goal that we should all strive for, open science means making science accessible. All of us with a stake in this should be interested and involved in its development.

RDA is an exceptional initiative, a unique organisation offering a truly open and global community driven platform for technical and social research data challenges to be addressed and resolved. RDA is highly complementary to other transnational and international initiatives. Many global projects and initiatives leverage on the RDA open platform and mechanisms to progress their work and interact with our global community to advance the development of an open science culture.

The Research Data Alliance (RDA) is a community-driven organization whose mission is to develop the social and technical data infrastructure needed to drive innovation surrounding data sharing and data interoperability.  Established in 2013, RDA supports almost 10,000 international members representing 144 countries, has generated 32 concrete outputs (eight of which are recognized as standards) with over 100 documented adoption cases.

 

Kružić razdjelnik teksta

Infrastrukture za napredno računanje prije i poslije projekta HR-ZOO, Emir Imamagić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Suvremena znanost i istraživanje nezamislivi su bez modeliranja, simuliranja i obrade podataka što nerijetko iziskuje složenu infrastrukturu za napredno računanje i pohranu podataka. Takva infrastruktura omogućava izvođenje programske podrške s vrlo visokim zahtjevima za performansama i kapacitetom različitih računalnih resursa – procesorskih jezgri, ubrzivača, radne memorije, spremišta te mrežne povezanosti. Uz same resurse, istraživačima je nužna programska podrška koja omogućava učinkovitu upotrebu infrastrukture.

Najučinkovitije platforme za napredno računanje su tradicionalni sustavi za računarstvo visokih performansi (engl. High Performance Computing, HPC) poput superračunala ili računalnih klastera. Platforme za računarstvo s velikom propusnošću (engl. High Throughput Computing, HTC) temeljene na paradigmi računarstva u oblaku (engl. cloud computing) omogućavaju veću fleksibilnost kod pokretanja proizvoljnih programskih sustava i aplikacija. Uz same procesorske resurse sve je više izražena potreba za naprednim spremišnim sustavima za pohranu, dijeljenje i analizu velikih količina podataka.

U ovom predavanju bit će opisane infrastrukture za napredno računanje trenutačno dostupne hrvatskim istraživačima te pregled i plan izgradnje infrastrukture u sklopu projekta HR‑ZOO.

 

Kružić razdjelnik teksta

Instititucionalne, nacionalne i međunarodne politike akademskog integriteta, Marina Matešić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Sudionici u visokom obrazovanju svih razina (od studenata, nastavnika i znanstvenika do uprave institucije, nacionalnih i međunarodnih donositelja politika) promišljaju različito o različitim aspektima akademskog integriteta. Mnogo toga do sada se oslanjalo na reputaciju i deklaraciju (kodekse), politike razvoja (strategije) i osiguravanja kvalitete, primjere čega će sažeto predstaviti i ovo izlaganje. No danas svjedočimo velikoj važnosti koja se pridaje dostupnosti i primjeni instrumenata (softvera) za otkrivanje prepisivanja i plagijata (izvornosti teksta), kao i drugih alata (digitalno potpisane diplome/blockchain tehnologija, platforme za provjeru vjerodostojnosti isprava i akreditacija, dr.) za sprječavanje najvidljivijih prekršaja i nečestitog ponašanja (prepisivanje, plagiranje, krivotvorenje i diploma mills). No bez sveobuhvatnog i inkluzivnog pristupa nema uspješnog razvoja akademskog integriteta.

Primjerice, valja napomenuti kako je akademski integritet usko povezan, odnosno uključuje/treba uključivati predtercijarno obrazovanje (primjereno uzrastu učenika odnosno očekivanjima od učitelja i nastavnika). Nadalje je važno da svim dionicima budu jasna pravila od samog početka (edukacije) kao i kasnije (kodeksi, pravilnici, postupci, tijela i zakoni). Razne su države na različite načine uvele zakonska i provedbena rješenja (agencije za akademski integritet). Osim kreativnih rješenja na institucionalnoj, međuinstitucionalnoj i nacionalnoj razini, i međunarodna tijela počela intenzivirati aktivnosti na ovu temu, a posebice Vijeće Europe kroz svoju ETINED platformu, Europska Unija kroz priopćenja Vijeće i razne aktivnosti Europske komisije, BFUG, dokumenti Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) te Europskog prostora obrazovanja (EEA).

Stoga je cilj izlaganja pregled različitih internih, nacionalnih i internacionalnih politika vezanih uz unaprjeđenje kulture akademskog integriteta a koja uključuje ali nadilazi primjenu tehničkih alata za provjeru izvornosti teksta.

 

Kružić razdjelnik teksta

Integracije informatičkih rješenja (EPP-WEB) u poslovnim procesima Hrvatske zaklade za znanost koristeći infrastrukturu Srca, Zvonimir Deković, Hrvatska zaklada za znanost

U radu će ukratko biti prikazan postupak informatizacije temeljnih poslovnih procesa Hrvatske zaklade za znanost te nastanak i integracija EPP sustava (EPP - Elektronički sustav za prijavu, vrednovanje i praćenje znanstvenih projekata). Tijekom izlaganja prezentirat će se:

  • Analiza poslovnih procesa Hrvatske zaklade za znanost koje je bilo neophodno izdvojiti i pripremiti za prelazak iz manualnog u informatički automatizirani proces rada, te novih potreba
  • Neophodni HW i SW resursi za realizaciju projekta informatizacije te njihova integracija u infrastrukturu Srca
  • Postupak definiranja strukture, obuhvata i načina slojevitog integriranja programskog rješenja EPP
  • Redefiniranje postojećih poslovnih procesa uslijed integracije projekta i automatizacije
  • Izazovi koje je trebalo riješiti uslijed provedbe projekta.
  • Analiza postignutih rezultata i planovi daljnjeg razvoja.

 

Kružić razdjelnik teksta

Iskustva u korištenju softvera PlagScan, Tanja Šestanj-Perić, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

Nastavnici Fakulteta organizacije informatike iz Varaždina imali su mogućnost korištenje PlagScan softvera za provjeru autentičnosti radova u ak. godinama 2016/2017 i 2017/2018. Radilo se o probnom razdoblju na koje je licenca kupljena.

Ciljevi nabave softvera bili su olakšavanje rada mentora, ali i podizanje svjesnosti studenata o etičnosti pri pisanju radova. U izlaganju će biti iznesena naša iskustva u korištenju navedenog softvera i to kroz konkretne primjere, te analizu i interpretaciju rezultata.

 

Kružić razdjelnik teksta

Iskustva u korištenju Turnitin sustava na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Dražan Kozak, Davor Šego i Albert Oswald, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Tijekom 2017. godine na inicijativu uprave Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nabavljene su licence za korištenje antiplagijat sustava Turnitin za potrebe svih sastavnica. Na ovaj način je svim našim nastavnicima, suradnicima i studentima omogućen brz, kvalitetan i jednostavan pristup provjeri svih završnih, diplomskih i poslijediplomskih radova. Sustav je prihvaćen iznimno dobro od strane studenata i mentora u svakodnevnom radu te se aktivno koristi sada već treću godinu zaredom. Broj aktivnih pretraga od strane nešto više od 17.000 studenata i oko 1.300 nastavnika i suradnika sa 17 sastavnica konstantno je u porastu. Povećane su i aktivnosti mentora kroz provjeru seminarskih radova, ali i završnih, diplomskih i doktorskih radova. Tendencija je i aktivna provjera znanstvenih i stručnih radova poslanih u časopise te prijavljenih za znanstvene i stručne skupove.

Formiran je i tim za podršku koji stoji na raspolaganju studentima i djelatnicima sveučilišta. Sustav funkcionira na način da administrator otvara pristup nastavniku a on kreira kolegije i aktivno dodaje studente. Pokrenute su i redovite edukacije za djelatnike sveučilišta. Trenutno u sustavu sveučilišta na mjesečnoj bazi imamo više stotina aktivnih provjera i upita korisnika. Zamijećeni nedostatci u svakodnevnom radu mogu se svesti najčešće na krive formate poslanih datoteka te greške samih korisnika.

 

Kružić razdjelnik teksta

ISVU - pregled novosti u sustavu te plana razvoja, Denis Kranjčec, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Centar potpore ISVU-a, u skladu s Pravilnikom o radu Centra potpore Informacijskom sustavu visokih učilišta, redovito i kontinuirano prikuplja i obrađuje zahtjeve korisnika za doradama sustava. Kao dio razvojnih poslova u okviru suradnje Srca i Ministarstva znanosti i obrazovanja u 2019. godini tim Srca obradio je 312 korisničkih zahtjeva. Obrađeni zahtjevi odnose se na sve module ISVU-a.

Na ovom predavanju bit će ukratko prezentirane zanimljive novosti u sustavu realizirane u posljednje vrijeme te planovi za daljnji razvoj sustava.

 

Kružić razdjelnik teksta

ISVURI - sustav upravljanja ocjenama i nastavnim procesima Sveučilišta u Rijeci, Darko Vidučić, Robert Lujo, Lado Kranjčević,  Sveučilište u Rijeci

Sastavnice Sveučilišta u Rijeci koriste ISVU informacijski sustav, a obzirom da se na Sveučilištu uz nacionalne ocjene evidentiraju i ocjene u postotku te ECTS ocjene, postojala je nužnost da se uz ISVU izradi aplikacijsko rješenje ISVURI.

Razvojem projektne ideje ISVURI kreirana je razgranata platforma koja omogućuje različita proširenja prema zahtjevima Sveučilišta i pojedinih sastavnica. Sustav ISVURI omogućuje veliku fleksibilnost u razvoju i praćenju nastavnih procesa, a trenutno su aktivni moduli: unos tri ocjene, završetak studija, generiranje digitalnih slogova po studentu za tisak, skupni uvoz ocjena, izvješća na razini sastavnice i razini Sveučilišta te modul administracije studija i specifičnih predmeta vezanih uz UNIRI, s različitim podmodulima.

Tehnički detalji: sučelje je implementirano kao internetska aplikacija, sustav se automatski periodički sinkronizira s ISVU-om koristeći 40-tak ISVU REST resursa, za autentifikaciju se koristi AAIEDU@HR, pravo pristupa i promjene se reguliraju preko ISVU sustava.

ISVURI sustav je centraliziran na razini Sveučilišta u Rijeci, što pojednostavljuje održavanje, osnova je za različite analize na razini Sveučilišta. Uvođenjem jedinstvenog sustava omogućena je istovremena standardizacija i ujednačavanje nastavnih procesa na razini Sveučilišta, smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti administracije.

Ovim predavanjem će se dati uvid u razloge nastanka ovog projekta, demonstrirati osnovne funkcionalnosti, opisati tehnička izvedba i infrastruktura, i prezentirati plan za buduća proširenja.

 

Kružić razdjelnik teksta

Kako e-infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja podržava međunarodnu mobilnost, Miroslav Milinović, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Danas je, u mnogim djelatnostima, poznavanje stranih jezika, socijalnih i ekonomskih uvjeta, osobno iskustvo s kulturom i mentalitetom te obrazovnim i istraživačkim sustavima drugih zemalja prednost na tržištu rada. Takav trend potakao je razvoj niza programa Europske unije (EU) ali i nacionalnih i regionalnih programa i inicijativa kojima se promiče mobilnost u znanosti i visokom obrazovanju.

Programe mobilnosti u pravilu prati potreba za razmjenom informacija u pripremi, tijekom, ali i nakon provedbe same aktivnosti školovanja odnosno usavršavanja. Treba pri tome naglasiti kako se digitalizacijom u mnogome pojednostavnjuje i ubrzava čitav proces te se povećava dostupnost programa i, u konačnici, njihova uspješnost.

Ovim predavanjem nudimo odgovor na pitanje: kako e-infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja podržava međunarodnu mobilnost.

U tehničkom i informacijskom smislu e-infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u svom posredničkom i aplikativnom sloju raspolaže sustavima kao što su: AAI@EduHr, ISVU i ISSP koji mogu omogućiti kvalitetnu podršku mobilnosti studenata i zaposlenika kroz povezivanje sa sustavima i rješenjima koja nastaju u okviru europskih inicijativa i projekata.

 

Kružić razdjelnik teksta

Modern apps showcase - VMware Tanzu and Project Pacific, Bruno Sunjic, VMware

VMware Tanzu is a portfolio of products and services to transform how the enterprise builds, runs and manages applications on Kubernetes and Project Pacific is part of Tanzu portfolio.
Project Pacific is VMware’s effort to embed Kubernetes in the vSphere control plane. Re-architecting our flagship product puts Kubernetes at the fingertips of many thousands of organizations and millions of administrators. It also establishes vSphere as a modern applications platform that can support VMs and containers side-by-side. Developers will be able to access cloud resources using Kubernetes APIs and operators will enable a shift to cloud native infrastructure through familiar tools and application-level management.

 

Kružić razdjelnik teksta

Mogućnosti primjene alternativnih metoda autentikacije u uslugama CARNET-a, Boris Brdarić, CARNET

CARNET svojim korisnicima nudi čitav niz usluga kojima mogu pristupiti koristeći elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. To su učenici, učitelji, nastavnici, studenti, profesori, znanstvenici i zaposlenici u ustanovama članicama CARNET-a koji svakodnevno pristupaju uslugama kao što su e-Dnevnik, Edutorij, Moodle i slično.

S obzirom na povratne informacije od korisnika, CARNET u sklopu projekta “e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće”, želi omogućiti bržu i jednostavniju, sigurnu autentikaciju za pristup uslugama.

Neke od tehnologija poput FIDO2 to mogu omogućiti, a CARNET radi na pronalasku tehničkih rješenja kako bi ih prilagodio stvarnim potrebama; uzrastu i sposobnostima korisnika, potrebama obrazovnog sadržaja te učinio dostupnima u postojećim uslugama.

 

Kružić razdjelnik teksta

MyAcademicID and Erasmus Without Paper: Building digital bridges for higher education in Europe (online predavanje na engleskom jeziku), Jeroen van Lent, European University Foundation

With a new, simpler and more digital Erasmus Programme around the corner, a new set of digital tools is currently being rolled out. Jointly developed by universities around Europe, the Erasmus Without Paper network has changed the administrative landscape and allowed for a smoother data exchange between universities.

Further aiming to empower the students, simplify the mobility and build trust, a unique Student Identifier and single-sign-on login are key objectives of the MyAcademicID project. What is the story behind these bridges and how can they be integrated in the systems of universities around Europe?

 

Kružić razdjelnik teksta

Nacionalni centar kompetencija za računarstvo visokih performansi i HR-ZOO, Dobriša Dobrenić, Ivan Marić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Srce u ulozi predstavnika nacionalnog konzorcija, koji još čine FER, FESB, FERIT, RITEH, UNIRI i IRB, sudjeluje kao partner na projektu National Competence Centres in the framework of EuroHPC (EUROCC). Projekt okuplja 34 partnera iz 31 države članice Zajedničkog poduzeća za europsko računarstvo visokih performansi (EuroHPC JU), a provodi se u okviru programa Obzor 2020. Cilj projekta je implementirati europsku potpornu strukturu koja se temelji na snažno povezanim nacionalnim centrima kompetencija kako bi se omogućilo i pomoglo znanstvenoj zajednici, javnoj upravi i gospodarstvu da iskoriste prednosti tehnologije računarstva visokih performansi (engl. High Performance Computing - HPC). Centri kompetencija za HPC bit će središnja mjesta za koordinaciju nacionalnih inicijativa, olakšavajući nacionalnim korisnicima pristup europskim HPC kompetencijama i mogućnostima u različitim industrijskim sektorima i granama.

Projekt EUROCC komplementaran je s projektom HR-ZOO tako da će HR-ZOO izgraditi modernu e-infrastrukturu sustava znanosti i visokog obrazovanja, a EUROCC će ostvariti povećanje kapitala znanja i ljudskog kapitala, neophodnog za optimalnu uporabu moderne e-infrastrukture. Sinergija projekata EUROCC i HR-ZOO osnažit će integraciju Hrvatske u Europski istraživački prostor te potaknuti inovativnost u industriji, znanstvenoj zajednici i javnoj upravi kako bi se osigurao socijalni, ekonomski i znanstveni napredak.

 

Kružić razdjelnik teksta

Obnovljeni temeljni upisnici znanosti i visokog obrazovanja, Ognjen Orel, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Temeljni upisnici znanosti i visokog obrazovanja su: Upisnik visokih učilišta, Upisnik znanstvenih ustanova, Upisnik znanstvenika i Upisnik studijskih programa. Ovi su upisnici u računalnom obliku implementirani prije više godina za potrebe Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO). S vremenom je održavanje ovih programskih rješenja postalo nedostupno, tako da su postala neadekvatna i nesukladna aktualnim potrebama nadležnog ministarstva i ostalih dionika sustava znanosti i visokog obrazovanja.

U sklopu izgradnje Informacijskog sustava znanosti RH (CroRIS) i proširenja Informacijskog sustava Registra Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (ISRHKO), ovi se temeljni upisnici nanovo izgrađuju. Novoizgrađeni upisnici bit će, u suradnji s djelatnicima MZO-a, popunjeni postojećim podacima, a važna novost je da će veliki dio podataka ovih upisnika (izuzev osobnih podataka) biti znatno jednostavnije dostupan javnosti putem web-a, ali i programskih sučelja, za korištenje u drugim informacijskim sustavima. Uz njih također treba spomenuti i referentnu Evidenciju znanstvenih područja, polja i grana koja do sada nije bila dostupna drugim programskim rješenjima.

 

Kružić razdjelnik teksta

OpenAIRE usluge za istraživače, urednike repozitorija i financijere istraživanja, Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković, Alen Vodopijevec, Institut Ruđer Bošković

U skladu s načelima otvorene znanosti svi proizvodi istraživačkog rada, kao što su npr. publikacije, podaci, softver, metode i protokoli, trebali bi biti dostupni što je prije moguće „pod uvjetima koji omogućuju njihovu ponovnu upotrebu, ponovnu distribuciju i reprodukciju istraživanja”. (Vicente-Saez & Martinez-Fuentes, 2018) Iako se važnost istraživačkih podataka sve se više ističe, a u nekim znanstvenim zajednicama oni se sustavno pohranjuju u otvorene repozitorije, arhive ili spremišta, još se uvijek teško pronalaze i povezuju sa samim istraživanjem, objavljenim publikacijama, korištenim uslugama, alatima i infrastrukturama. Slična je situacija i sa drugim proizvodima znanstvenih istraživanja dostupnih putem različitih istraživačkih infrastruktura, što otežava pronalaženje onih koji su relevantni za određenu istraživačku zajednicu.

OpenAIRE (www.openaire.eu) predstavlja partnerstvo više od 50 ustanova koje sustavno podržavaju provedbu politika otvorenog pristupa i otvorene znanosti u cilju osiguravanja reproducibilne znanosti te transparentne i sveobuhvatne prosudbe. (Bardi et al., 2019) OpenAIRE razvija i promiče usvajanje globalnih otvorenih standarda i smjernica za interoperabilnost (npr. OpenAIRE Guidelines for Content Providers) radi ostvarivanja održivog, participativnog i pouzdanog sustava znanstvene komunikacije, otvorenog za sve relevantne dionike.

Unutar OpenAIRE-a mreža nacionalnih središta za podršku otvorenom pristupu (National Open Access Desk – NOAD) putem različitih oblika podučavanja osigurava podršku dionicima: istraživačima, voditeljima projekata, financijerima znanstvenih istraživanja i donositeljima politika (Brinken et al., 2019). Objedinjujući više od 100 milijuna metapodatkovnih zapisa koje je osiguralo više od 9.000 osiguravatelja sadržaja, OpenAIRE sustavno radi na dodavanju vrijednosti obogaćujući postojeće metapodatke (Bardi et al., 2019).

Usluge kao što su OpenAIRE Research Graph, repozitorij Zenodo (Jones, 2015), OpenAIRE Explore, Content Provider Dashboard, Research Community Dashboard i OpenAIRE Monitor portal različitim dionicima osiguravaju učinkovito pretraživanje, pohranu, alate za izvještavanje, primjenu smjernica interoperabilnosti, statističke podatke o korištenju i nadzor usvajanja načela otvorene znanosti.

 

Kružić razdjelnik teksta

Prednosti i izazovi učinkovite uporabe istraživačke infrastrukture (rasprava)

Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (2014/C 198/01) definira istraživačku infrastrukturu kao “objekte, resurse i s tim povezane usluge koje znanstvenici upotrebljavaju za provedbu istraživanja u svojem polju te obuhvaća znanstvenu opremu ili komplete instrumenata, resurse koji se temelje na znanju kao što su zbirke, arhivi ili strukturirani znanstveni podatci, pomoćne infrastrukture koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, kao što su grid infrastruktura, računalna, programerska i komunikacijska infrastruktura, te sva druga sredstva jedinstvene prirode koja su bitna za istraživanje.“

Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC, Eureopean Reserach Infrastrastructure Consortium) je pravni oblik kojim se omogućava uspostava i djelovanje istraživačkih infrastruktura u Europi.

U uvodnom dijelu rasprave predstavit će se obuhvat djelovanja istraživačkih infrastruktura u Republici Hrvatskoj, a kroz daljnju raspravu nastojat će se odgovoriti na ova pitanja:

  • Kako (uspješno) povezati i okupiti zajednice u Republici Hrvatskoj u cilju efikasne izgradnje i upotrebe resursa istraživačke infrastrukture?
  • Koji su izazovi istraživačkih infrastruktura u doba digitalne transformacije?
  • Koju ulogu u izgradnji i radu istraživačkih infrastruktura imaju (trebaju imati) znanstvenici, institucije, država?
  • Koje nacionalne e-infrastrukturne resurse treba vaša istraživačka zajednica? 

Uvodničari i sudionici rasprave:

  • Marko Tadić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, nacionalni koordinator za CLARIN ERIC
  • Dragan Bagić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, nacionalni koordinator za ESS ERIC
  • Koraljka Kuzman Šlogar, Institut za etnologiju i folkloristiku, nacionalna koordinatorica za DARIAH-HR
  • Matea Krmpotić, Institut Ruđer Bošković, predstavnica nacionalnog koordinatora za CERIC-ERIC
  • Irena Kranjec, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predstavnica pružatelja usluga za CESSDA ERIC
  • Ivan Marić, zamjenik ravnatelja i tehnički direktor Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu.

Moderator: Slaven Mihaljević, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

 

 

Kružić razdjelnik teksta

Prevoditelj za predsjedanje Vijećem EU-a, Marko Tadić, Matea Filko, Vanja Štefanec, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Predstavit ćemo strojnoprevoditeljski alat koji je razvijen u okviru CEF-projekta EU Presidency Translator Toolkit. Prevoditelj za predsjedanje Vijećem EU-a (EU Presidency Translator, EUPT, https://hr.presidencymt.eu) višejezični je komunikacijski alat koji omogućuje poslanicima, novinarima, prevoditeljima i posjetiteljima da za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a tijekom prve polovice 2020., pristupe obavijestima na hrvatskome jeziku i tako zaobiđu jezičnu prepreku koju bi im mogao predstavljati hrvatski jezik.

Alat omogućuje korisnicima da automatski prevode tekstove, potpune dokumente i lokalne internetske stranice uporabom platforme CEF eTranslation Europske komisije, koja uključuje sigurne sustave strojnog prevođenja za sve službene jezike EU-a, pa tako i na ili s hrvatskoga, kao 24. službenoga jezika EU-a.

Kako bi se osigurali prijevodi s engleskoga na hrvatski, jezik zemlje-domaćina tijekom prvih šest mjeseci 2020. ili s hrvatskoga na engleski, taj je alat razvijen uporabom umjetne inteligencije. Prijevodni su modeli razvijeni s pomoću najnovijih alata za razvoj sustava za strojno prevođenje -- neuronskih mreža, a konačni su rezultat takvoga pristupa tečni prijevodi do sada najsličniji ljudskima.

Prevoditelj za predsjedanje Vijećem EU-a razvijen je u Tilde (Riga), tvrtki za jezične tehnologije koja se specijalizirala za neuronsko strojno prevođenje, a u bliskoj suradnji s Odsjekom za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je osigurao punu višejezičnu hrvatsko-englesku podršku.

Nakon isteka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU-a, EUPT će ostati na raspolaganju svim korisnicima kao jedna od trajnih e-infrastruktura na području humanističkih znanosti.

 

Kružić razdjelnik teksta

Primjena softvera za provjeru autentičnosti na sveučilišnoj i nacionalnoj razini, Lado Kranjčević, Sveučilište u Rijeci

Softver za provjeru autentičnosti na Sveučilištu u Rijeci je u doba e-učenja i digitalnog kolanja studentskih radova postao nužno sredstvo. Sustav je implementiran na sveučilišnoj razini i obvezan je u primjeni. Primjer primjene softvera ovog tipa na institucijskoj razini ove veličine, povoljan je test case za procjenu pozitivnih strana i mogućih poboljšanja. U konstantnom razvoju primjene TURNITIN aplikacije na institucijskoj i nacionalnoj razini potrebno je provesti integraciju ovog softvera u sustave e-učenja i standardizirati sustav digitalnog kolanja studentskih završnih i diplomskih radova do nacionalnog repozitorija.

 

Kružić razdjelnik teksta

Provedba Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, Tamara Horvat Klemen, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva; Marko Kovačić, Ured povjerenika za informiranje

S ciljem osiguranja jednakog pristupa digitalnim sadržajima i uslugama javnog sektora za sve građane, Europska unija donijela je Direktivu (EU) 2016/2102 o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora. Sve članice Europske unije Direktivom su se obvezale na donošenje nacionalnih propisa, kojima bi se uredilo ovo područje. Republike Hrvatska donijela je Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora („Narodne novine“, broj 17/2019), koji sukladno odredbama Direktive, propisuje nužnost uporabe standarda prilikom izrade mrežnih stranica, njihovog izgleda, načina navigacije kroz sadržaj, pretraživanje i strukturu.

Ovo izlaganje će dati pregled temeljnih zakonskih pojmova i specifičnih obveza tijela javnog sektora vezanih uz digitalnu pristupačnost, načina na koji se utvrđuje pristupačnost mrežnih stranica uz pomoć dostupnih alata, načina određivanje nerazmjernog opterećenja (početna procjena) i izrade izjave o pristupačnosti.

 

Kružić razdjelnik teksta

Razvoj pristupačnog weba, Mijo Krišto, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Pristupačnost weba označava koliko se učinkovito osobe s teškoćama mogu koristiti web‑stranicama, aplikacijama ili uređajima kao i osobe koje nemaju teškoće s vidom, motorikom, sluhom ili kognitivne teškoće poput disleksije, bez obzira na tehnologiju koja je primijenjena prilikom izrade web-stranice ili aplikacije.

Cilj predavanja je pokazati na što sve treba paziti prilikom dizajniranja i izrade pristupačne web-stranice po WCAG 2.1  standardu te što to znači konkretno u praksi. Dotaknut ćemo se primjene boja, odabira fontova, strukture koda te načina pozicioniranja raznih elemenata na web‑stranici. Također će biti govora o raznima alatima kojima se može raditi kako bi cijeli proces bio bitno brži.

Na kraju će biti prikazan i dodatak (widget) koji je Srce izradilo radi poboljšanja pristupačnosti web-stranica.

 

Kružić razdjelnik teksta

Simulacije tuče WRF – HAILCAST modelom na računalnom klasteru Isabella, Barbara Malečić, Damjan Jelić, Karmen Babić, Maja Telišman Prtenjak, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kristian Horvath, Petra Mikuš Jurković, Nataša Strelec Mahović, Državni hidrometeorološki zavod

Istraživanje olujnih vremenskih događaja, s naglaskom na tuču, na području Alpsko-jadranske regije glavni je cilj projekta SWALDRIC. Pritom je naglasak na boljem razumijevanju ekstremnih vremenskih pojava, procjeni njihove zastupljenosti u vremenskim i klimatskim modelima te istraživanju njihovog odgovora na klimatske promjene.

U sklopu projekta provode se simulacije odabranih epizoda tuče mezoskalnim numeričkim modelom za prognozu vremena – WRF-HAILCAST na računalnom klasteru Isabella. Simulacije olujnih vremenskih događaja meteorološkim modelima od izuzetne su važnosti jer omogućuju analizu i razumijevanje vremenskih uvjeta koji prethode ovim pojavama kao i procesa unutar samih pojava, što ultimativno vodi k boljoj prognozi. Olujne pojave izrazito je teško simulirati koristeći atmosferske i klimatske modele jer zahtijevaju reprezentaciju atmosferskih cirkulacija na kilometarskoj i manjoj skali. Za uspješnu simulaciju potrebno je nadići brojne izazove, koji između ostalog uključuju velike računalne resurse pri izvođenju samih simulacija, ali i pri obradi i spremanju rezultata simulacija.

 

Kružić razdjelnik teksta

Sveučilište u Zadru i Turnitin: Od početnih do naprednih koraka u primjeni, Zvjezdan Penezić, Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru se pretplatilo na sustav za provjeru izvornosti radova Turnitin sredinom 2016. godine. Pristup sustavu imaju svi nastavnici Sveučilišta u Zadru dok mentori završnih, diplomskih i doktorskih radova obavezno trebaju provjeriti izvornost predanih i mentoriranih kvalifikacijskih radova.

Početak implementacije sustava uključivao je organiziranje edukacije o tome kako koristiti sustav odnosno na koje dijelove izvješća posebno staviti naglasak. Nakon provedenih osnovnih edukacija, primjena sustava započela je u studenome 2016. godine te se sustav kontinuirano koristi duže od tri godine.

U izlaganju će biti izložena iskustva korištenja Turnitin sustava na Sveučilištu u Zadru te iznesene statistike korištenja sustava tijekom prošlih godina. Statistički podatci će uključiti prikaz kvantitativnih podataka o korištenju sustava (kretanje broja korisnika sustava, broja provjera izvornosti, kao i podatci o postotcima izvornosti pregledanih radova). U konačnici će se prikazati primjeri kvalitativnih iskustava korisnika sustava kao i dati određene preporuke u kojem smjeru bi trebalo djelovati kroz buduće korištenje sustava.

Kružić razdjelnik teksta

Usluge Srca za otvorenu znanost i otvoreno obrazovanje, Ivan Marić, Sveučilišni računski centar Sveučilište u Zagreb (Srce)

Danas su u fokusu djelovanja Srca strateški projekti izgradnje Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka i novih informacijskih sustava znanosti i visokog obrazovanja te virtualnih okruženja za moderno obrazovanje i istraživanja. Sve su to ključni preduvjeti za ostvarivanje koncepta otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja za koje se zalažemo i koje vidimo kao put prema napretku, izvrsnosti i međunarodnoj relevantnosti hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, odnosno građana Hrvatske i hrvatskog društva u cjelini.

U sklopu predavanja bit će ukratko predstavljene aktivnosti Srca i zajednice u omogućavanju i provedbi otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, uključujući projekte Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) i Informacijski sustav znanosti Republike Hrvatske (CroRIS). 

 

Kružić razdjelnik teksta

Važnost kompetencija IT stručnjaka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (rasprava)

Za razvoj kvalitetne e-infrastrukture namijenjene istraživačima i nastavnicima potrebna su raznovrsna znanja i vještine IT stručnjaka, od tehničkih do organizacijskih. Istovremeno, tehnološke i društvene promjene zahtijevaju brzu prilagodbu i učenje.

U studenom 2019. godine Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je jedno od rijetkih istraživanja u Hrvatskoj o važnosti generičkih kompetencija mladih informatičara kojim su prikupljene potrebe poslodavaca. Ovo je istraživanje, koje su proveli istraživači s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, sigurno dobar temelj za raspravu i o kompetencijama IT stručnjaka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Srce od svoga osnutka priprema i provodi niz aktivnosti namijenjenih upravo IT stručnjacima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, na primjer, seminare i obrazovne programe za sistemske administratore (obrazovni program edu4IT i Linux akademija), članke na portalu sistemac.srce.hr, ali i niz radionica i događanja na kojima postoji prilika za stjecanjem specifičnih stručnih znanja i vještina (npr. radionice o uporabi računalnog klastera Isabella). Početkom 2020. godine Srce je započelo s održavanjem druge razine programa edu4IT Sistemski administrator 2.

U uvodnom dijelu rasprave autori istraživanja predstavit će rezultate istraživanja provedenog među poslodavcima u Republici Hrvatskoj. Kroz daljnju raspravu nastojat će se odgovoriti na ova pitanja:

  • Osim specifičnih stručnih, tehničkih ili akademskih znanja i vještina koja se stječu kroz formalno obrazovanje, u kojoj su mjeri važne generičke/opće/prenosive kompetencije IT stručnjaka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja?
  • Koje su prilike za stjecanjem novih znanja i vještina trenutačno dostupne IT stručnjacima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja?
  • S kojim se izazovima susreću IT stručnjaci u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i koje su kompetencije potrebne za uspješno rješavanje izazova?

Sudionici rasprave:

  • Katarina Pažur Aničić, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera
  • Vjeran Bušelić, Tehničko veleučilište u Zagrebu, voditelj karijernog savjetovanja
  • Dobriša Dobrenić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, pomoćnik ravnatelja za računalnu i mrežnu infrastrukturu
  • Svebor Prstačić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, voditelj Centra informacijske potpore
  • Mihael Šutalo, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, sistemski inženjer i polaznik obrazovnog programa Srca edu4IT Sistemski administrator 1 i 2.

Moderatorica: Sabina Rako, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

 

Kružić razdjelnik teksta

Višestupanjska autentikacija u AAI@EduHr, Mijo Đerek i Dubravko Penezić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Sigurnost, pouzdanost i zaštita privatnosti pojmovi su koji su povezani sa svakom autentikacijskom i autorizacijskom infrastrukturom pa tako i s Autentikacijskom i autorizacijskom infrastrukturom znanosti i visokog obrazaovnja RH – AAI@EduHr.

Uobičajeno rješenje kojim se povećava razina sigurnosti je uvođenje višestupanjske autentikacije (MFA, Multi-Factor Authentication). Višestupanjska autentikacija vrsta je autentikacije u kojoj je korisnik autenticiran nakon što se uspješno autenticira kombinacijom dvije ili više metoda autentikacije.

Kombinira se autentikacija onim što korisnik zna (npr. korisnička oznaka i lozinka) s autentikacijom onim što korisnik ima (npr. neki uređaj, pametna kartica) i/ili s autentikacijom korisnikovim biometrijskim podacima (npr. otisak prsta).

Sustav AAI@EduHr, za usluge koje žele povećati razinu sigurnosti, omogućava dvostupanjsku autentikaciju. Kao prvi stupanj koristi se autentikacija korisničkom oznakom i lozinkom, a kao drugi stupanj neki od sustava koji generiraju jednokratne lozinke (tokene).

Dvostupanjska autentikacija u sustavu AAI@EduHr realizirana je tako da ju je moguće proširiti novim metodatama odnosno sustavima putem kojih se obavlja autentikacija (primjerice po FIDO2 standardu).

 

Kružić razdjelnik teksta

Zašto nam treba CroRIS?, Senka Maćešić, Sveučilište u Rijeci

Svakog dana u upravljanju Sveučilištem suočavamo se s potrebom za točnim, potpunim i provjerljivim podacima – od podataka potrebnih da bi odgovorili na različite upite drugih ustanova, državnih tijela do podataka potrebnih da donesemo i argumentiramo svoje odluke, pratimo i usmjeravamo razvoj u skladu sa svojom strategijom. S istim se nose i sve uprave naših sastavnica, ali i svi naši znanstvenici. Kako drugačije nego podacima i činjenicama dokazati ispunjavanje uvjeta za izbor u zvanje, uvjete natječaja za financiranje istraživanja, kako se drugačije predstaviti drugim znastvenicima unutar i izvan granica Hrvatske?

Temljeno je pitanje trebamo li informacijske sustave koji će riješiti te potrebe, tražiti na međunarodnom tržištu, ili trebamo zaposliti programere na svom Sveučilištu i razvijati ih sami za sebe? Da, ali samo za sasvim općenite IT potrebe ili za sasvim sveučilišno specifične IT potrebe. Većina naših potreba zajednička je svim ustanovama visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, i jedini racionalan i odgovoran put je nacionalan i zajednički. ISVU je u visokom obrazovanju jasno pokazao da je taj model ispravan. Danas isto to, štoviše, još veće i cjelovitije očekujemo od CroRIS-a za znanost u Hrvatskoj.