Sažeci predavanja i rasprava (abecedno)

Informacijski sustavi Baza rezultata postupaka osiguravanja kvalitete (DEQAR - Database of External Quality Assurance Results), Marina Grubišić, Agencija za znanost i visoko obrazovanje

AZVO je partner projekta pod nazivom Database of External Quality Assurance Reports (DEQAR), či je nositelj Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete (European Quality Assurance Register for Higher Education – EQAR). DEQAR je dvogodišnji projekt, u trajanju od studenog 2017. godine do 31. listopada 2019. godine, koji predviđa izradu europske baze s podacima o ishodima vrednovanja visokih učilišta. Cilj je projekta osiguravanje lakšeg pristupa izvješćima i odlukama proizišlima iz vrednovanja visokih učilišta koja provode agencije članice EQAR-a, čime će se povećati transparentnost u postupcima osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja na europskom prostoru te pružiti podrška i zadovoljiti potrebe korisnika u područjima poput priznavanja diploma i studentske mobilnosti. Projekt je financiran sredstvima iz europskog programa Erasmus+.

Prezentacija

 

Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti Biochemia Medica: primjer krađe identiteta i sadržaja časopisa, Daria Pašalić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biochemia Medica

Časopis „Biochemia Medica“ kojeg izdaje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, izlazi u različitim oblicima još od 1991, ali od 2006. godine do danas postaje međunarodno prepoznat i indeksiran u relevantnim međunarodnim bibliografskim bazama, te je zaslugom dugogodišnje urednice Ana-Marie Šimundić dosegao najvišu razinu koju ima jedan znanstveni časopis u Republici Hrvatskoj.

Otvoreni pristup uz dobro definiranu uređivačku politiku prema preporukama WAME, EASE, COPE, CrossRef i drugih, je za znanstveni časopisu Biochemia Medica sigurno jedan od čimbenika koji su doprinijeli značajnoj prepoznatljivosti časopisa kao i njegovoj citiranosti. Međutim time je časopis na najjednostavniji način postao meta informatičkog kriminala pri čemu je dobar dio članaka krajem 2018. godine kopiran u pdf formatu i postavljen na stranicu koja je imala razliku u sufiksu naziva domene.

Cilj ovog predavanja je prikazati i upozoriti uredništva na ovakvu mogućnost te ih uputiti kako i na koji način krenuti te riješiti ovakav problem koji može znatno naštetiti ugledu časopisa.

Uz pomoć tima Hrčka koji je pomogao svojim savjetima, CERT-a, policijskog odjela za kibernečki kriminal te tima našeg server-providera i registrarara na kojem se nalazi domena biochemia-medica.com uredništvo časopisa Biochemia Medica uspjelo je suspendirati lažnu stranicu, ali put do toga nije jednostavan pa ovo iskustvo treba podijeliti sa svima koji bi se mogli se mogli naći u sličnoj situaciji.

Prezentacija

 

Informacijski sustavi CroRIS: Stanje projekta, Ognjen Orel, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Izgradnja jedinstvenog Informacijskog sustava znanosti Republike Hrvatske (CroRIS) se obavlja u sklopu projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje, od 2018. do 2021. godine. U ovom predavanju će biti prezentirani obavljeni radovi vezani uz izgradnju CroRIS-a od početka projekta do danas. Biti će prikazano aktualno stanje projekta, kao i planovi provedbe za naredni period izgradnje sustava.

Prezentacija

 

Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti Dabar - infrastruktura za otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju, Iva Melinščak Zlodi, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Koordinacijski odbor Dabra

Projekt „Dabar - digitalni akademski arhivi i repozitoriji“ pokrenut je 2015. godine kako bi se stvorilo sustavno rješenje za neke od važnih potreba hrvatskih akademskih ustanova i omogućila što veća otvorenost i vidljivost rezultata obrazovne i istraživačke djelatnosti koja se na njima provodi (prvenstveno: ocjenskih radova studenata, znanstvenih i stručnih publikacija, obrazovnih materijala i istraživačkih podataka). U izlaganju će se predstaviti najnovije funkcionalnosti i etape u izgradnji Dabra, prikazati trenutno stanje razvoja i aktivnosti radnih skupina, te analizirati prihvaćenost Dabra među akademskim ustanovama. Četiri godine nakon pokretanja Dabra, važno je ispitati na koji se način on kao komponenta znanstveno-obrazovne infrastrukture uklapa u cjelokupni infrastrukturni pejzaž i u kojoj mjeri ispunjava ciljeve s kojima je pokrenut. Pri tome je također važno uočiti i ukazati na one elemente u okruženju (zakonske, organizacijske, financijske i ostale) koji mogu predstavljati ili prepreku ili poticaj većoj prihvaćenosti akademskih repozitorija, a time i otvorenijoj, vidljivijoj i utjecajnijoj znanosti.

Prezentacija

 

pozvano predavanje Development of a Modern Digital Research Ecosystem: The European Open Science Cloud (EOSC) – from Vision to Implementation, Jean-Claude Burgelman, European Commission

Large research infrastructures are vital for Europe‘s international position in research and development. Research communities are yet to tap into the full potential of shared data, algorithms, and workflows generated by other researchers. Open access to digital objects brings new potential to radically increase the speed of discovery, strengthen scientific integrity and help address grand societal challenges which are trans-disciplinary and require collaboration.

The public sector in Europe has significantly invested into science-driven e-infrastructures. However, different approaches at various scales and for different disciplines have resulted in a complex ecosystem of research infrastructures, poorly interoperable and difficult to sustain. Moreover, many researchers remain unaware of the value of data sharing or of the tools that could help them manage their data.

The European Open Science Cloud (EOSC) is a community driven effort to develop a research data commons, widely inclusive for all disciplines and European Member States, and sustainable in the long-term. The EOSC aims to create a pan-European federation of research data infrastructures with a view to make research data as open as possible but also Findable, Accessible, Interoperable and Reusable (FAIR). Can we transfer data management approaches already tested in particle physics to other research fields and collaboration with industry? What is the role of distributed national e-infrastructures? Overall, the EOSC should become a fundamental enabler of the digital transformation of science across disciplines and borders.

 

pozvano predavanje Federated identity management for research; the key is collaboration, Hannah Short, European Organisation for Nuclear Research (CERN)

Science spans countries and continents. So do Researchers! How can Research Communities enable their users to access the computing infrastructure necessary to perform their analysis? Identity Federations have provided a mechanism for researchers to authenticate using credentials from their University or Institute… but that alone is not enough. Identity Federations contribute to just one layer, the authentication layer, of the Authentication and Authorisation Infrastructure (AAI) model increasingly adopted by Research Communities. The past few years have seen significant progress towards identifying best practices for such AAIs, and subsequently pinpointing areas where Research Communities need the assistance of the wider community. 

This talk will explore how Research Communities, in collaboration with e-infrastructures and Federations, are creating AAIs able to fulfil scientific usecases and create an intuitive experience for researchers. We will look at examples of Research being directly facilitated by federation technology and focus on the direction to be taken over the coming years as Cloud Computing is further embraced by the Research and Education sector. Part of a Federation? Engaged in Research and Education Policy? Whatever your role, the probability is high that you have a part to play in enabling Federated Identity for Research.

Presentation, Lecture video

 

Informacijski sustavi Idejno rješenje CroRIS-a, Vedran Mornar, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Izgradnja jedinstvenog Informacijskog sustava znanosti Republike Hrvatske (CroRIS) se obavlja u sklopu projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje, od 2018. do 2021. godine. Prvi korak u izgradnji sustava je njegovo planiranje. U sklopu planiranja sustava, izrađeno je Idejno rješenje CroRIS-a, koje osim snimke stanja informacijskog krajolika područja znanosti, daje i opis onoga što bi ovakav sustav trebao pokriti.

Idejno rješenje CroRIS-a je izradio savjetnički tim s Fakulteta elektrotehnike i računarstva pod vodstvom prof. Mornara, a na ovom predavanju će ono biti ukratko prezentirano, kao jedna od uvodnih tema prije same rasprave o CroRIS-u.

Prezentacija

 

Informacijski sustavi Implementacija dvo-faktorske autentikacije na Fakultetu organizacije i informatike, Jurica Juren, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

Da bi se povećala sigurnost i zaštita od neovlaštenog pristupa koristi se više faktora za pristup nekom sustavu. Postoje tri faktora koja se koriste za potvrdu identiteta korisnika. Osobni faktor (ono što osoba zna – lozinka ili PIN), tehnički faktor (ono što osoba posjeduje – token) i ljudski faktor (ono što osoba jest - biometrija).  Dvo-faktorska autentikacija dodatan je sloj zaštite koji omogućava da samo vi možete pristupiti servisu, čak i ako netko drugi zna vašu lozinku.

U predavanju će biti predstavljen projekt implementacije dvo-faktorske autentikacije na servisima Fakulteta organizacije i informatike. Uz pregled procesa implementacije i trenutnog stanja osvrnut ćemo se i na planove oko daljnjeg proširenja sustava novim funkcionalnostima.

Prezentacija

 

Informacijski sustavi Implementacija novog sustava za potporu nastavnog procesa, Dario Grd, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

Za potrebe nastavnog procesa na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin, 2012. godine razvijen je sustav pod nazivom "Nastava". Tokom godina mijenjala se poslovna logika, te je samim time i sustav iz temelja mijenjan. U zadnjih godinu dana intenzivno se radi na novom sustavu koji koristi suvremene tehnologije i uvodi mnoge novosti u odnosu na stari sustav. Ovo predavanje daje uvid u proces razvoja nove web aplikacije koja služi za planiranje nastave, kolokvija i ispitnih rokova, evidenciju održane nastave, modele praćenja studenata i kreiranje rasporeda nastave. Osim osnovnih funkcionalnosti aplikacije, u kratko će biti objašnjena i arhitektura nove aplikacije, te razlozi odabira određenih novih tehnologija. Primarne tehnologije aplikacije su symfony, twig, vue.js, vuetify i doctrine.

Prezentacija

 

Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti Institucijski repozitoriji - iskustva knjižnica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Gordana Stubičan Ladešić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Repozitoriji su danas sastavni dio svakog fakulteta i većine instituta. Prirodoslovno-matematički fakultet trenutno ima dva aktivna repozitorija, Digre (EPrints) i Dabar.  U predavanju bit će predstavljena oba repozitorija, način na koji su se ocjenski radovi selili iz Digre-a u Dabar, kao i poteškoće na koje smo nailazili. U planu za 2019. godinu je i migracija znanstvenih radova iz Digre-a u Dabar. Kroz primjere bit će prikazana nužnost kontrole i editiranja povučenih zapisa putem identifikatora DOI (Digital Object Identifier). Također bit će predstavljeni i načini na koje se povećala otvorenost radova.

Prezentacija

 

Informacijski sustavi Integracija između poslovnog sustava Argosy i Informacijskog sustava visokih učilišta RH (ISVU), Tomislav Musić, LAUS CC

Zbog potrebe poslovnog procesa izdavanja računa po pojedinom studentu, te praćenja uplata školarina na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, razvili smo integraciju između poslovnog sustava Argosy i Informacijskog sustava visokih učilišta RH.

Preuzimanje podataka u smjeru ISVU-Argosy uključuje razmjenu matičnih podataka studenata, upisnih podatak na razini akademske godine, te generiranih zaduženja za školarine.

Obradom dobivenih podatka u Argosy sustavu se generiraju studenti kao osobe, dokumenti ugovora, upisnog lista te izlaznih računa.

Po uplati studenta koja se evidentira preko izvoda žiro računa, Argosy šalje povratnu informaciju u ISVU gdje se automatski zapisuje slog uplate.

Cilj integracije je izdavanje izlaznih računa, praćenje zaduženja po pojedinom studentu, te ukidanje dvostruke evidencije uplate u  dva različita sustava.

Također budući cilj je omogućiti uvid studentima preko WEB sučelja u svoju karticu preko AAI oznake.

Prezentacija

 

Informacijski sustavi Izvedbeno rješenje CroRIS-a, Ognjen Orel, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Izgradnja jedinstvenog Informacijskog sustava znanosti Republike Hrvatske (CroRIS) se obavlja u sklopu projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje, od 2018. do 2021. godine. Prvi korak u izgradnji sustava je njegovo planiranje. U sklopu planiranja sustava, uz Idejno rješenje, u čijoj izradi je djelovao savjetnički tim s Fakulteta elektrotehnike i računarstva pod vodstvom prof. dr. sc. Vedrana Mornara, izrađeno je i Izvedbeno rješenje CroRIS-a od strane tima sa Srca.

Izvedbeno rješenje CroRIS-a daje odgovor na pitanje kako će sustav biti izgrađen, pa time predstavlja komplementarni dokument uz Idejno rješenje. U izvedbenom rješenju je veći fokus dan na tehničku izvedbu sustava, osnovne računalne i programske karakteristike koje će činiti ovu cjelinu, ali u konačnici i ljudske, počevši od opisa vrsta korisnika do potreba koje će trebati ispuniti za održavanje i daljnji razvoj sustava.

Na ovom predavanju će ukratko biti prezentirane najvažnije činjenice i poglavlja Izvedbenog rješenja CroRIS-a, kao konkretnija vizija sustava koji nastaje.

Prezentacija

 

Informacijski sustavi Kako iskoristiti interoperabilnost informacijskih sustava u Srcu?, Denis Kranjčec, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilišni računski centar nudi akademskoj zajednici veći broj usluga - informacijski sustavi, digitalni repozitoriji, elektronički identiteti itd. Svi ti sustavi su interoperabilni te nude različite mogućnosti kod povezivanja i razmjene podataka među njima. Kroz ovo predavanje biti će prezentirane mogućnosti povezivanja:

  • Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU),
  • Informacijskog sustava studentskih prava (ISSP),
  • Informacijskog sustava akademskih kartica (ISAK),
  • Autentikacijske i autorizacijske infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja (AAI@EduHr),
  • Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija (Dabar),
  • Sustava za e-učenje Merlin,
  • Informacijskog sustava za potrebe reakreditacije visokih učilišta Mozvag2.

Prezentacija

 

Novi alati i tehnologije u obrazovanju Kako vrednovati e-kolegij? - interaktivna rasprava, moderatori: Darko Grabar, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Ana Ćorić Samardžija, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Mirza Žižak, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Tamara Birkić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Danas se nastavnici susreću sa izazovom da koriste nove tehnologije u obrazovnom procesu i postave svoje kolegije u virtualno okruženje. No nije dovoljno znati kako koristiti neku tehnologiju, potrebno je znati i kako ju implementirati u nastavu. Stoga kada krenu s izradom e-kolegija susreću se s pitanjem: Što neki e-kolegij čini dobrim? Nema konkretnog odgovora jer je svaki kolegij drugačiji, svaki nastavnik, student su drugačiji, okolina u kojoj se izvodi nastava je drugačija, nema jedinstvenog rješenja. Na radionici ćemo prikazati neka dosadašnja iskustva vezano uz vrednovanje e-kolegija, ali prvenstveno želimo dati priliku Vama, nastavnicima, da iznesete svoje viđenje što čini neki e-kolegij dobrim.

Koje elemente treba sadržavati e-kolegij? Je li postavljanje animacija u e-kolegij dovoljno? Je li neophodna online komunikaciju sa studentima i u kojoj mjeri?  Što ako e-kolegij služi samo za pohranu nastavnih materijala? Koje su prednosti i mane pojedinih aktivnosti u e-kolegiju, što one znače nastavnicima, a što studentima? To su neka od pitanja o kojima ćemo raspravljati i pokušati dati odgovor.

Iskustva i mišljenja sudionika radionice biti će podloga za izradu aplikacije za samoprocjenu e-kolegija koju planiramo izraditi u Centru za e-učenje Srca. Ova aplikacija pomoći će nastavnicima da sami procjene svoj e-kolegij te dobiju povratnu informaciju gdje postoji prostora za unapređenje.

Materijali

 

Znanost i tehnologija Katalog usluga – predstavljanje i rasprava o ključnim uslugama HR-ZOO-a, Dobriša Dobrenić, Emir Imamagić i Ivor Milošević, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Katalog usluga HR-ZOO-a uključivat će spektar usluga, od usluga baziranih na naprednim računalnim i spremišnim resursima (HPC, HTC), temeljnog alata za znanstvena računanja pojedinih znanstvenih grupa, preko usluga virtualizacije računalnih i spremišnih resursa opće namjene pa sve do udomljavanja IKT opreme. Pored standardnih, infrastrukturnih resursnih usluga iz oblaka, posebnu pažnju posvetit ćemo organizacijskom ustroju i razvoju ljudskih potencijala radi uspostave timova stručnjaka ne samo za upravljanje i održavanje uspostavljene e-infrastrukture već i za uspostavu koncepta e-znanstvenika, osoba koje će približiti e-infrastrukturu znanstvenicima iz pojedinih područja.
Nakon svakog predstavljanja seta usluga slijedi rasprava s publikom.

Uvodna predavanja:

  • Cloud usluge, Ivor Milošević, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu Prezentacija
  • Usluge naprednog računarstva, Emir Imamagić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu Prezentacija

 

Novi alati i tehnologije u obrazovanju Koje su digitalne kompetencije potrebne visokoškolskim nastavnicima danas? - interaktivna rasprava, moderatorice: Sandra Kučina Softić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Aleksandra Čižmešija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Mihaela Banek Zorica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Tona Radobolja, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Danas se govori o digitalnim kompetencija koje trebaju imati studenti, ali da bi ih studenti stekli tijekom studija i njihovi nastavnici trebaju imati digitalne kompetencije kako bi mogli provoditi takvu nastavu. Što su to digitalne kompetencije? Europska komisija definira digitalnu kompetenciju kao skup znanja, vještina, stavova, sposobnosti, strategija i svjesnosti koje su potrebne pri korištenju ICT i digitalnih medija za izvođenje zadataka, rješavanje problema, komunikaciju, upravljanje informacijama, suradnju, izradu i dijeljenje sadržaja, i izgradnju znanja, na učinkovit, efikasan, primjeren, kritički, kreativan, autonoman, fleksibilan i etički način, u odnosu na posao, slobodno vrijeme, suradnju, učenje i druženje (Ferrari, 2012.)

Dolaskom digitalnog doba mijenjaju se načini održavanja nastave, ali i dalje sve ostaje na individualnom trudu nastavnika hoće li ili neće pratiti nove tehnologije i implementirati ih u svoju nastavu. Koliko se digitalne kompetencije razlikuju od ne-digitalnih i mogu li se uopće odvajati? Koje su digitalne kompetencije potrebne nastavnicima, kako ih steći? O svemu tome, ali i puno više raspravljat ćemo se na interaktivnoj radionici. Uz uvod u temu, polaznici će raspravljati što su digitalne kompetencije i definirati koje su im potrebne da bi mogli unaprijediti kvalitetu nastave i učiniti je inovativnijom.

Materijali

 

pozvano predavanje Od bioinformatike do personalizirane medicine, Rosa Karlić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Bioinformatika je interdisciplinarno područje znanosti koje povezuje (molekularnu) biologiju, genetiku, matematiku, statistiku i računarstvo. Bioinformatičke analize eksperimentalnih podataka dovele su do značajnih otkrića kako u bazičnim tako i u primijenjenim područjima prirodnih i medicinskih znanosti, uključujući istraživanja vezana uz ljudsko zdravlje, kao što su personalizirane terapije, otkriće novih lijekova i identifikacija predispozicija za različite bolesti.

U sklopu ovog predavanja biti će predstavljena neka od najnovijih dostignuća iz područja personalizirane medicine, kod kojih su za analizu podataka korištene bioinformatičke metode. Osvrnuti ćemo se i na nove izazove do kojih je doveo napredak eksperimentalnih tehnologija - potrebu za pohranjivanjem i integracijom izrazito velikih količina podataka i razvojem novih metoda za njihovu učinkovitu analizu, te na buduće korake nužne za njihovo uspješno prevladavanje, uključujući razvoj infrastrukture i obrazovanje nove generacije stručnjaka specijaliziranih za ovakav tip istraživanja.

Prezentacija, Snimka predavanja

 

Informacijski sustavi Optimizacija prikupljanja podataka u postupcima vanjskih vrednovanja AZVO-a (Interoperabilnost: MOZVAG – CROSBI – Baza projekata), Marina Cvitanušić Brečić, Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Alen Vodopijevec, Institut Ruđer Bošković

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provodi različite vrste vanjskih vrednovanja kojima je cilj osiguravanje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Vrednovanje, između ostalog, uključuje i dostavu znatnog broja podataka o instituciji koja se vrednuje, uključujući podatke o nastavi, studentima i resursima. S ciljem optimizacije dostave podataka za potrebe vrednovanja, AZVO je u suradnji sa Srcem unaprijedio sustav Mozvag, koji se koristi za prikupljanje podataka. Jedno od unaprjeđenja odnosi se na preuzimanje podataka iz sustava Crosbi i Baza projekata, koje održava i razvija Institut Ruđer Bošković. Komunikacija između Mozvaga i ova dva sustava ostvarena je putem API sučelja, a u pozadini CROSBI API-ja implementiran je i modul za kreiranje izvješća koji je usklađen s relevantnim pravilnicima iz područja visokog obrazovanja i znanosti.
Cilj povezivanja postojećih sustava, osim optimizacije procesa prikupljanja podataka, jest i olakšavanje analize podataka te povećanje njihove vjerodostojnosti.

Prezentacija

 

pozvano predavanje Osluškivanje radiovalova iz dalekog svemira, Vibor Jelić, Institut Ruđer Bošković

Istraživanje zračenja na niskim radiofrekvencijama je neophodno za pronalaženje odgovora na brojna temeljna pitanja u astrofizici, kozmologiji i radioastronomiji. Pomoću novih i inovativnih radioteleskopa, kao što je LOFAR (eng. The Low Frequency Array) i SKA (eng. The Square Kilometer Array), znanstvenici će po prvi put detektirati radiozračenje staro nekoliko milijardi godina iz perioda nastanka prvih zvijezda u svemiru. Za uspješnu detekciju relativno slabog kozmološkog signala potrebno je nadići brojne izazove, koji između ostalog uključuju sakupljanje i obradu velike količine podataka. Razvijena e-infrastruktura je stoga ključna za uspješnost jednog ovakvog projekta.

Vrlo osjetljiva radioopažanja neće samo razotkriti rano djetinjstvo svemira, već će omogućiti najsuvremenija istraživanja materije i magnetskih polja koja prožimaju međuzvjezdani prostor unutar naše galaksije, a što je ujedno i jedan od glavnih ciljeva trenutno aktivnog HrZZ istraživačkog projekta LowFreqCRO na Institutu Ruđer Bošković.

Prezentacija, Snimka predavanja

 

Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti Otvorena znanost u kontekstu rangiranja iz pozicije Sveučilišta u Zagrebu, Miroslav Rajter, Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu najveće je hrvatsko sveučilište. U kontekstu misije sveučilišta u ovom će se izlaganju analizirati strateški razvoj sveučilišta vezano uz otvorenu znanost te prolaziti kroz mogućnosti institucijskih repozitorija za strateški razvoj te nacionalnu i međunarodnu vidljivost.
Osnovna paradigma koja se koristi je da javna sveučilišta imaju tri uloge – visoko obrazovanje, znanost i pružanje usluga u zajednici. U posljednje vrijeme sve je veći fokus šire zajednice na vidljivost sveučilišta na međunarodnim rangiranjima, premda se postavlja opravdano pitanje je li to nešto čemu bismo trebali težiti. S druge strane, demografske promjene u Hrvatskoj ukazuju na nužnost adaptacije javnih sveučilišta na društvene okolnosti i razvoj međunarodne kompetitivnosti sveučilišta.

Cilj ovog izlaganja je analizirati poziciju otvorene znanosti i institucijskih repozitorija za ostvarenje navedene tri uloge sveučilišta te mogućnosti iskorištavanja institucijskih repozitorija za unaprjeđenje međunarodne konkurentnosti sveučilišta.

Prezentacija

 

Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti Plan S: Planiranje otvorene Europe, Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković

Zamislite svijet u kojem su svi radovi i istraživački podaci u otvorenom pristupu, pri čemu svi autori zadržavaju svoja autorska prava, a neograničeno korištenje omogućeno je Creative Commons licencijama. Zamislite svijet u kojem znanstvenici pored knjiga i časopisa na raspolaganju imaju robusne izdavačke platforme te alternativne načine komuniciranja i distribucije svojih rezultata u najrazličitijim otvorenim formatima i medijima koji su računalno čitljivi, a osiguravaju i rigorozne recenzijske postupke. Zamislite svijet u kojem troškove otvorenog pristupa ne plaćaju autori već financijeri istraživanja ili ustanove u kojima su zaposleni, čak i kad ustanove raspolažu nedostatnim sredstvima, pri čemu su iznosi naplate objavljivanja u otvorenom pristupu, ukoliko postoje, ograničeni, a izdavačima nije dopušteno naplaćivati i pretplatu. Svijet u kojem akademske i istraživačke ustanove, kao i knjižnice, imaju usvojene i usklađene politike koje omogućuju posvemašnju transparentnost. Svijet u kojem su otvoreni digitalni arhivi i repozitoriji prepoznati kao riznice znanja koje okupljaju ne samo publikacije već i druge manifestacije znanstveno-istraživačkog djelovanja i brinu se za njihovu dugoročnu pohranu, zaštitu i dostupnost. Zamislite svijet u kojem će se pažljivo nadzirati otvoreni pristup, a zatvoreni i nekompatibilni načini znanstvene komunikacije ne će se tolerirati.

Upravo su takav svijet, u kojem su svi rezultati istraživanja financiranih javnim sredstvima javno dostupni, zamislili najveći europski financijeri znanstvenih istraživanja na čelu s Europskom komisijom, a ostvarit će se već od 1. siječnja 2020. godine. Ideju izgradnje Europe (svijeta?) u kojem će se znanstveni rezultati nesmetano dijeliti i koristiti, što će opravdati uložena sredstva te unaprijediti i ubrzati razvoj znanosti i društva, podržale su mnoge zajednice kao npr. OpenAIRE, SPARC Europe, Operas, EOSC-hub, EUA, LERU, LIBER, YERUN, EURODOC i dr. Sama implementacija novih i održivih izdavačkih modela suočit će se s brojnim izazovima. Hoće li i Hrvatska postati dijelom otvorenog istraživačkog prostora, kada i na koji način?

Prezentacija

 

Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti Postupak recenzije unutar sustava otvorenog koda OJS (Open Journal System) na primjeru RGN zbornika, Tomislav Korman, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

OJS (Open Journal System) je sustav otvorenog koda namijenjen uređivanju i izdavanju znanstvenih časopisa sa slobodnim pristupom. OJS sustav je međunarodno prihvaćen i trenutno ga koristi više od osam tisuća časopisa. U izlaganju će biti prikazan postupak recenzije unutar sustava OJS3, poboljšanja u odnosu na prethodne verzija sustava te usporedba s komercijalnim sustavima. OJS sustav je intuitivan i usmjeruje korisnika kroz postupak recenzije, a tijek recenzije od prihvaćanja rukopisa do završetka prikazan je na primjeru Rudarsko-geološko-naftnog zbornika.

Prezentacija

 

pozvano predavanje Predstavljanje projekta HR-ZOO, Ivan Marić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) ima za cilj uspostaviti računalni i podatkovni oblak koji će biti temeljna sastavnica nacionalne istraživačke i inovacijske e-infrastrukture s namjerom, akademskoj i istraživačkoj zajednici, dugoročno osigurati dovoljne, napredne, pouzdane, učinkovite, fleksibilne i održive računalne resurse, resurse za pohranu podataka, te mrežnu povezanost, nužne za modernu znanost i obrazovni sustav te napredna međunarodna istraživanja.

Ovogodišnja konferencija Srce DEI2019 odvija se u sklopu  strateškog projekta HR-ZOO a ovo predavanje je ujedno i dijelom Uvodne konferencije projekta HR-ZOO. Kroz predavanje će se predstaviti ciljevi i rezultati projekta kao i planirane aktivnosti u provedbi projekta.

Prezentacija, Snimka predavanja

 

Tehnološki iskoraci Primjena HPC i AI u transformaciji sveučilišta, Ivan Bolfan, Dell Technologies

Prikaz najnovijih infrastrukturnih rješenja dostupnih na tržištu kao i najava budućih trendova i tehnologija koje se mogu iskoristiti za unapređenje kompletnog sustava visokog obrazovanja.

Cilj je prikazati kako infrastrukturna tehnološka rješenja mogu pomoći u transformaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj kako bi bila spremna za uvođenje digitalnog obrazovnog sustava sukladno trendovima u obrazovanju.

 

Informacijski sustavi Razvoj "pametnog" studentskog portala, Darko Grabar i Dejan Bađari, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

U današnje vrijeme, studenti tijekom svog studiranja koriste preko deset različitih informacijskih sustava, najčešće većinu njih istovremeno. Svaki od sustava, najčešće koriste nezavisno od drugih i na svakom sustavu konzumiraju određeni skup informacija dostupnih samo unutar tog sustava. U predavanju će ukratko biti predstavljen projekt razvoja novog portala za studente Fakulteta organizacije i informatike. Novi će portal predstavljati centralno mjesto na kojem će svaki student moći pristupiti njemu prilagođenim servisima i sadržaju te na taj način dobiti sve potrebne informacije na jednom mjestu. Uz pametnu agregaciju i prikaz studentima prilagođenih i pravovremenih informacija sustav će na inovativan način iskoristiti moderne tehnologije poput strojnog učenja te chatbot-ova kako bi se studentima olakšao svakodnevni rad i rješavanje svih studentskih obaveza i rokova. S obzirom da je projekt u ranim začecima prikazat ćemo osnovnu ideju sustava, arhitekturu te tehnološka rješenja na kojima gradimo sustav.

Prezentacija

 

pozvano predavanje Strojno učenje i obrada jezika: modeli koje razumijemo i modeli koji nas razumiju, Jan Šnajder, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Usprkos mnogim neostvarenim obećanjima, umjetna inteligencija danas je stasala u ozbiljnu znanstvenu disciplinu s transformacijskim učinkom na gospodarstvo, znanost te društvo i pojedinca. Raspoloživost velike količine podataka i računalne infrastrukture visokih performansi te razvoj novih algoritama doveli su u posljednjih desetak godina do naglog razvoja strojnog učenja kao glavnog kotača zamašnjaka umjetne inteligencije. U području obrade prirodnog jezika – jednom od najizazovnijih područja umjetne inteligencije – posebno su se učinkovitima pokazali modeli dubokog učenja, koje međutim iziskuju velike količine podataka i snažnu računalnu infrastrukturu. Unatoč impresivnoj učinkovitosti koja se na nekim zadatcima obrade prirodnog jezika približila čovjekovoj, takvi su modeli – baš poput ljudi – nerijetko teško tumačivi. U ovome predavanju osvrnut ću se najprije na glavna ostvarenja i izazove u području umjetne inteligencije i obrade prirodnog jezika. Zatim ću predstaviti tumačiv model dubokog učenja koji nam pomaže da razumijemo na koji način model obrađuje tekst i razumije jezik. S druge strane, predstavit ću model koji analizira tekstove ljudi kako bi predvidio njihove vrste ličnosti i na taj nam način pomogao da razumijemo ljude.

Prezentacija, Snimka predavanja

 

Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti Utjecaj otvorenosti na rangiranje i vidljivost visokih učilišta, Irena Petrušić, Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Različiti sustavi vanjskog vrednovanja i prikazivanja kvalitete visokih učilišta postali su minimalni standard u sustavima visokog obrazovanja i znanosti razvijenih zemalja te potvrda njihove vjerodostojnosti.

U ovom prikazu analizira se otvorenost u okviru pokazatelja, rezultata i ishoda dvaju postupaka vanjskog vrednovanja visokih učilišta – (re)akreditacije i rangiranja. Akreditacija kao postupak provjere i potvrde ispunjavanja akademskog praga u suvremenom svijetu ima izuzetan značaj za razvoj visokih učilišta te povećanje njihove vidljivosti, kao i za povjerenje svih skupina dionika u nacionalni sustav visokog obrazovanja. S druge strane, rangiranja, iako ne predstavljaju cjelokupnu snimku kompleksnosti visokih učilišta, iznimno su popularan i praktičan alat za prikazivanje mjesta visokih učilišta u odnosu na druge. U sustavima rangiranja, nacionalnim i svjetskim, otvorenost igra značajnu ulogu.

Cilj je ove analize, iz perspektive otvorenosti, dati pregled najpoznatijih svjetskih ljestvica i sustava vanjskog vrednovanja te postojećeg stanja kvalitete hrvatskih visokih učilišta, u svrhu poticanja njihove veće vidljivosti u nacionalnom i međunarodnom kontekstu.

Prezentacija

 

Tehnološki iskoraci VMware i kontejneri, Tomas Michaeli, WMware

Pivotal Container Services (PKS) je Kubernetes container service platforma bazirana na najnaprednijim i vodećim softverski definiranim platformama:

  • softverski definirano umrežavanje (VMware NSX),
  • softverski definirani diskovni prostor (VMware vSAN),
  • virtualizacija poslužitelja (VMware vSphere) te alatima za Life cycle management.

PKS radikalno pojednostavljuje uvođenje i rad Kubernetes klastera za poduzeća i pružatelje usluga.
PKS je zajednički razvijen i podržan produkt od strane kompanija VMware i Pivotal (obje su dio Dell Technologijes grupacije).

Prezentacija

 

Tehnološki iskoraci Znanstvene glave u oblaku – Platforma za uspješnu znanost, Nedeljko Matejak, Comping

Suvremeni znanstvenici i studenti zahtjevaju fleksibilnu i pouzdanu radnu sredinu prilagođenu njihovim potrebama. U predavanju će se objasniti zašto implementacija privatnog clouda može unaprijediti znanstvene i obrazovne procese i kako može doskočiti izazovima s kojima se znanost suočava. Bit će riječi o visoko propusnom računarstvu (High Throughput Computing), mogućnostima i primjenama, računarstvu visokih performansi (High Performance Computing) te istraživačkim centrima temeljenim na HPC-u. Osim toga, obradit će se pitanja pospremanja podataka, njihove sigurnosti i manipuliranja, metodologiji te njihovim prednostima i nedostacima. Ključni koncepti kojima će predavanje biti posvećeno su dostupnost i vrste tehnologija, kako usmjeriti napore, kao i utjecaj na konkurentnost hrvatske znanosti.

Prezentacija

 

 

 

 

Znanost i tehnologijaNovi alati i tehnologije u obrazovanjuDigitalni repozitoriji i komunikacija u znanostiInfrastrukture za napredno računanjeDEI kruzic