Sažeci predavanja

Svečano otvaranje konferencije:

snimka Svečano otvaranje konferencije

 

Svečano zatvaranje konferencije:

snimka Svečano zatvaranje konferencije

 

ikona Europska sveučilišta - informacijski izazovi
Tematski blok „Europska sveučilišta – informacijski izazovi“ sadržavat će okrugli stol, gdje će se raspravljati o glavnim odlikama pojedinih mreža europskih sveučilišta u kojima sudjeluju hrvatska sveučilišta, koji se podaci razmjenjuju unutar njih i na koji način, dokle se došlo s informatizacijom, koji su najveći izazovi i kako se s njima nositi. U nastavku ćemo se zajednički osvrnuti na izmjene u našim nacionalnim e-infrastrukturama, poput ISVU-a, Merlina i sličnih, koje je nužno ostvariti kako bi se olakšali preduvjeti za jednostavniju interakciju unutar mreža sveučilišta.

snimka Snimka tematskog bloka "Europska sveučilišta – informacijski izazovi"

 

DEI kruzic  Forum: Europska sveučilišta - informacijski izazov

U Europi je trenutno uspostavljeno 41 europsko sveučilište, odnosno mreža sveučilišta, od kojih svaka ima svoje posebne ciljeve, ali isto tako i veći broj zajedničkih ciljeva. Ti se zajednički ciljevi u velikoj mjeri svode na povećanu mobilnost studenata, nastavnika i istraživača (fizičku ili virtualnu) te na uspostavu i izvođenje združenih studija. Zbog jednostavnijeg praćenja informacija i procesa u ovim aktivnostima, europska sveučilišta stvaraju virtualne kampuse, informacijske sustave za razmjenu i evidenciju novih podataka. No u ovakvim sustavima se kriju značajni izazovi vezani uz informatizaciju - način interoperabilnosti, organizacijski aspekti, ujednačavanje semantike podataka i kontroliranih rječnika na međunarodnoj razini, GDPR i sl.

Koje su glavne odlike pojedinih europskih sveučilišta u kojima sudjeluju hrvatska sveučilišta, koji se podaci razmjenjuju unutar njih i na koji način, dokle se došlo s informatizacijom, koji su najveći izazovi i kako se s njima nosi, bit će početne teme ove rasprave. U nastavku ćemo se zajednički osvrnuti na izmjene u našim nacionalnim e-infrastrukturama, poput ISVU-a, Merlina i sličnima, koje je nužno ostvariti kako bi se olakšali preduvjeti za jednostavnije interakcije unutar mreža sveučilišta.

  • Ana Ćosić, Sveučilište u Splitu
  • Ivana Kovačić, Agencija za mobilnost i programe EU
  • Zvjezdan Penezić, Sveučilište u Zadru
  • Aleksandar Šušnjar, Sveučilište u Rijeci
  • Neven Vrček, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike

Moderator: Ognjen Orel, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu


ikona Hrvatski oblak za otvorenu znanost
U okviru tematskog bloka „Hrvatski oblak za otvorenu znanost“ Srce će kao mandatna organizacija Republike Hrvatske u Udruženju EOSC (European Open Science Cloud) okupiti dionike otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj te prezentirati napredak u ostvarivanju inicijative za uspostavu Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost (HR-OOZ). Bit će predstavljeni rezultati rada obiju radnih skupina Inicijative te nekoliko primjera uključivanja servisa i repozitorija u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC).

snimka Snimka tematskog bloka Hrvatski oblak za otvorenu znanost

 

DEI kruzic  Hrvatski oblak za otvorenu znanost, Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu

Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ)  rezultat je višegodišnjeg rada brojnih dionika sustava znanosti i visokog obrazovanja u području otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj. Hrvatski oblak za otvorenu znanost predstavlja organizacijsko i tehnološko okruženje koje potiče i  omogućuje otvorenu znanost, osiguravajući resurse i usluge potrebne za prikupljanje, obradu i pohranu podataka, te održiv pristup i ponovnu uporabu i dijeljenje istraživačkih podataka u Republici Hrvatskoj.

U ovom izlaganju dat ćemo kratki pregled ostvarenog i planova za uspostavu HR-OOZ-a u narednom razdoblju.

prezentacija Prezentacija Hrvatski oblak za otvorenu znanost, Ivan Marić (PDF, 1.7 MB)

 

DEI kruzic  Uspostava Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost, Karolina Holub, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, i Draženko Celjak, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Vijeće Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) uspostavilo je Radnu skupinu za definiranje strukture i načela HR-OOZ-a sa sljedeća tri cilja: definiranje održive organizacijske i upravljačke strukture HR-OOZ-a, definiranje načela i kriterija uključivanja usluga u HR-OOZ i uspostava kataloga usluga HR-OOZ-a.

Katalog usluga HR-OOZ-a okupit će, u organizacijskom i tehničkom smislu, kvalitetne usluge koje podupiru otvorenu znanost i na koje se znanstvena i istraživačka zajednica može dugoročno osloniti. Kao prvi korak prema uspostavi Kataloga, Radna skupina je definirala skup od četrnaest kriterija koje usluge moraju zadovoljiti kako bi bile uvrštene u Katalog usluga HR-OOZ-a. Kriteriji sadrže opće kriterije, kriterije koji se odnose na otvoreni pristup i podršku otvorenoj znanosti, kriterije vezane uz razinu usluge te tehničke i sigurnosne kriterije.

Pravilnikom HR-OOZ-a bit će definirana načela HR-OOZ-a, njegova organizacijska i upravljačka struktura, održivost te način uspostave i ažuriranja Kataloga usluga HR-OOZ-a.

Uz navedene aktivnosti, Radna skupina prikuplja informacije o uslugama koje će inicijalno biti uključene u Katalog usluga HR-OOZ-a za koji je do ljeta 2022. planirana implementacija u okviru Informacijskog sustava znanosti RH (CroRIS).

prezentacija Prezentacija Uspostava Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost, Karolina Holub, Draženko Celjak (PDF, 1.1 MB)

 

DEI kruzic  Aktivnosti radne skupine HR-OOZ-a za izradu prijedloga nacionalnog plana i politika otvorene znanosti, Bojan Macan, Institut Ruđer Bošković, Anamarija Musa, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet

Radna skupina za izradu prijedloga nacionalnog plana i politike otvorene znanosti osnovana je 2021. godine u sklopu Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) s ciljem izrade prijedloga nacionalnog plana za otvorenu znanost i prijedloga odredaba zakona koji uređuje znanstvenu djelatnost u dijelu koji se odnosi na temu otvorene znanosti. Radna skupina se sastoji od četrnaestero članova te petero pridruženih članova koji zajednički rade na prijedlozima dokumenata koje im je kao zadatak definiralo Vijeće HR-OOZ-a. Do sada je radna skupina izradila prijedlog odredbi o otvorenoj znanosti za novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je HR-OOZ poslao kao prijedlog Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH, a članovi radne skupine trenutno rade na izradi drafta nacionalnog plana za otvorenu znanost.

prezentacija Prezentacija Aktivnosti radne skupine HR-OOZ-a za izradu prijedloga nacionalnog plana i politika otvorene znanosti, Bojan Macan, Anamarija Musa (PDF, 1 MB)

 

DEI kruzic  Primjeri uključivanja servisa i repozitorija u EOSC, Davor Davidović, Institut Ruđer Bošković, Kristina Posavec, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Emir Imamagić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Projekt NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) jedan je od projekata koji doprinose uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud, EOSC). Cilj projekta je pružiti doprinos razvoju portfelja usluga EOSC-a, unaprijediti upravljački model i osigurati implementaciju EOSC-a na europskoj razini te podržati koordinaciju, konvergenciju i federaciju nacionalnih i tematskih inicijativa za otvorene istraživačke podatke i usluge EOSC-a razvijanjem zajedničkih alata, mehanizama i upravljačkih modela.

Tijekom predavanja predstavit će se procesi i aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se provelo uspješno uključivanje generičkih i tematskih usluga te repozitorija u EOSC. Predstavit će se postupak uključivanja generičkog servisa Isabella u EOSC pomoću alata Agora – kataloga usluga u koji pružatelji upisuju sve relevantne informacije. Nadalje, predstavit će se proces uključivanja usluge Reduce and Visualize Gene Ontology (REVIGO) te sve prednosti koje proces uključivanja u EOSC donosi pružateljima usluga, korisnicima i cijeloj zajednici. Naposljetku, izlaganje će prikazati što je sve potrebno pripremiti za uspješno uključivanje repozitorija u EOSC, poput izrade obavijesti o privatnosti, politika repozitorija, uputa za korištenje usluge, uključivanje repozitorija u OpenAIRE te usklađivanje s OpenAIRE smjernicama.

prezentacija Prezentacija Primjeri uključivanja servisa i repozitorija u EOSC, Davor Davidović, Kristina Posavec, Emir Imamagić (PDF, 3.7 MB)


 

ikona HR-ZOO i napredno računanje
Pristup vrhunskim računalnim i spremišnim resursima te znanstvenim alatima presudan je za napredak znanosti i visokog obrazovanja. U ovom smo tematskom bloku pripremili niz kratkih predavanja kojima ćemo predstaviti arhitekturu komponenata infrastrukture HR-ZOO za napredno računanje, upoznati se s preprekama s kojima se susreću korisnici HPC tehnologija prije korištenja same infrastrukture i kako te barijere savladati. Tijekom foruma korisnika HPC resursa Isabella razgovarat će se o iskustvima i potrebama iz različitih područja znanosti.

snimka Snimka tematskog bloka HR-ZOO i napredno računanje

 

DEI kruzic Napredno računanje u HR-ZOO-u, Emir Imamagić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) ima za cilj izgradnju računalnog i podatkovnog oblaka kao temeljne sastavnice nacionalne istraživačke i inovacijske e‑infrastrukture. HR-ZOO znanstvenoj i akademskoj zajednici osigurat će resurse i digitalne usluge nužne za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav budućnosti.

Ključne komponente infrastrukture HR-ZOO za napredno računanje su:

  • resursi za računarstvo visokih performansi (engl. High Performance Computing - HPC)
  • resursi za računarstvo s velikom propusnošću (engl. High Throughput Computing - HTC)
  • znanstveni softver.

Uspostava računalnih resursa infrastrukture HR-ZOO je u tijeku. Katalog usluga HR-ZOO-a izgrađen na resursima će postati dostupan znanstvenoj i akademskoj zajednici u prvoj polovici 2023. godine.

U ovom predavanju bit će opisana arhitektura komponenata infrastrukture HR-ZOO za napredno računanje.

prezentacija Prezentacija Napredno računanje u HR-ZOO-u, Emir Imamagić (PDF, 1.5 MB)

DEI kruzic Prepreke i pokretači korištenja HPC tehnologija, Nadica Ćurić-Segarić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Najosnovnija segmentacija HPC ekosustava identificira tri ključna sudionika: HPC korisnici, infrastrukturni pružatelji usluga i dobavljači softvera. Kako potrebe za korištenjem HPC tehnologija od strane različitih korisničkih grupa rastu, i sam HPC ekosustav se obogaćuje posrednicima čija je uloga povezati sve tri strane na brži i efikasniji način. Europska zajednica je to također prepoznala te je kroz projekt EuroCC pokrenula osnivanje nacionalnih centara kompetencija za HPC kako bi akademska zajednica, industrija i javna uprava na jednom mjestu mogli dobiti podršku u primjeni HPC-a (ali i HPDA i AI). Podrška je pritom komplementarna i uključuje obrazovne materijale, održavanje tečajeva i radionica, konzultacije, povezivanje s kompetentnim stručnjacima, upućivanje na HPC resurse u HR i EU i pomoć pri njihovom korištenju.

S kojim sve barijerama se susreću korisnici HPC tehnologija prije korištenja same infrastrukture i kako olakšati tu pripremu, moći ćete poslušati u ovom kratkom predavanju Hrvatskog centra kompetencija za HPC (HR HPC CC).

prezentacija Prezentacija Prepreke i pokretači korištenja HPC tehnologija, Nadica Ćurić-Segarić (PDF, 3.5 MB)

 

DEI kruzic Forum: Napredno računanje - primjena, podrška, problemi

U raspravi će sudjelovati postojeći te budući korisnici HPC resursa Isabella, s iskustvom i potrebama iz različitih područja znanosti. Namjera je obraditi teme:

  • uloga naprednog računanja u suvremenom znanstvenom istraživanju (intenzivne obrade podataka, velike količine podataka, reproducibilnost)
  • osiguranje potrebnih računalnih resursa i njihovo održavanje (projektni resursi, institucionalni resursi, zajednički resursi, međunarodni resursi; održavanje sklopovlja, hlađenje, enormni troškovi struje, kvarovi, kontinuirano sistemsko održavanje, troškovi komercijalnog softvera)
  • važnost stručne podrške u pripremi istraživačkog procesa i podataka za iskorištenje računalnih resursa (različiti tipovi resursa za različite potrebe, specifično stručno znanje za oblikovanje računalnog procesa i optimalno iskorištenje resursa)
  • problemi koje još treba riješiti (čekanje u redu za izvođenje poslova, interaktivnost, složenost programiranja, još GPU-ova, još CPU-ova, još terabajta, spremanje rezultata i prezentiranje, DMP).

Uvodničari:

  • Ino Čurik, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
  • Matko Mužević, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
  • Davor Šakić, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Moderator: Dobriša Dobrenić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu


ikona Umjetna inteligencija - upotreba u sustavu znanosti i visokog obrazovanja
Tematski blok „Umjetna inteligencija – upotreba u sustavu znanosti i visokog obrazovanja“ predstavit će najnovije mogućnosti upotrebe umjetne inteligencije u znanosti i visokom obrazovanju, dati presjek stanja u Republici Hrvatskoj po pitanju razvoja ekosustava umjetne inteligencije te će se tijekom foruma raspraviti kako se velik potencijal umjetne inteligencije može najbolje iskoristiti, s posebnim fokusom na znanost.

snimka Snimka tematskog bloka Umjetna inteligencija

 

DEI kruzic AI Landscape
Martina Silov, project manager, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI

prezentacija Prezentacija (PDF, 71 MB)

 

DEI kruzic AI Liga
Davor Runje, suosnivač Airta, predsjednik Cisexa

prezentacija Prezentacija (PDF, 3.5 MB)

 

DEI kruzic Strukturiran ekološki uzgoj primjenom autonomnih robota u staklenicima
Matko Orsag, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva

U svijetu koji trpi sve više posljedica zagađenja organska poljoprivreda predstavlja korak naprijed u smanjenju zagađenja koristeći rješenja prihvatljiva za okoliš. Nažalost, smanjivanjem količine pesticida i GMO kultura povećava se količina ljudskog rada sa smanjenim poljoprivrednim urodom. Ekonomska posljedica takvog sustava jest viša cijena organske hrane. Rad ljudi u organskoj poljoprivredi jedan je od jednoličnih i prljavih poslova u kojima se tradicionalno teži zamijeniti ljudski rad robotskim. Pružanjem pomoći poljoprivrednicima oko dnevnih obaveza u projektu SPECULARIA predlažemo heterogen sustav koji nadilazi postojeće poljoprivredne robote u svojoj skalabilnosti i svestranosti, što ga čini idealnim izborom za malena obiteljska poljoprivredna gospodarstva s velikim potencijalom rasta. Umjetna inteligencija jedan je od glavnih pokretača razvoja robotike. U projektu SPECULARIA ona nam omogućuje proširenje mogućnosti robota, počevši od razvoja osjetila dodira pa sve do raspoznavanja biljaka i planiranja agrotehničkih zahvata.

prezentacija Prezentacija Strukturiran ekološki uzgoj primjenom autonomnih robota u staklenicima, Matko Orsag (PDF, 3.5 MB)

 

DEI kruzic Forum: Umjetna inteligencija u Hrvatskoj - prilike za razvoj

Umjetna inteligencija (AI) postala je područje od strateške važnosti i ključni pokretač gospodarskog razvoja koji može pružiti rješenja za mnoge društvene izazove. Hrvatska je poduzela pozitivne korake u izgradnji ekosustava za potporu razvoju umjetne inteligencije, ali sada je vrijeme za postavljanje čvrstih temelja za suradnju između svih ključnih dionika, AI zajednice, akademske zajednice i države. Kroz raspravu na ovom panelu želimo definirati ključne odrednice, prepreke i prilike za budući nacionalni i EU razvoj u području umjetne inteligencije. Također želimo vidjeti na koji način akademska zajednica može doprinijeti daljnjem razvitku i primjeni umjetne inteligencije te koje su infrastrukturne pretpostavke za to.

  • Hajdi Ćenan, suosnivačica Airta, predsjednica Cro startup
  • Dejan Iličić, direktor Centra umjetne inteligencije Lipik
  • Emir Imamagić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu
  • Mislav Malenica, CEO Mindsmiths, predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI

Moderator: Jan Štedul, Digital relationships Mindsmiths, glavni tajnik CroAI-ja

 


ikona Vrednovanje u online okruženju

Digitalne tehnologije u proteklih desetak godina su sve prisutnije u svakodnevnom životu, radu i učenju, a pojavom pandemije digitalizacija te digitalna transformacija se dodatno ubrzava. Stoga sustav obrazovanja i osposobljavanja sve više postaje dijelom digitalne transformacije i može iskoristiti njezine prednosti i prilike koje otvara. Korištenje digitalnih tehnologija na pravilan i učinkovit način temelj je za visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje.

Vrednovanje studenata bitna je komponenta učinkovitog poučavanja i učenja u online okruženju. Stoga se mnogi nastavnici koji provode nastavu u online okruženju pitaju kako vrednovati znanje studenata kod nastave online i kako provoditi vrednovanje online. Nema jednostavnog odgovora, kao niti kod tradicionalne učioničke nastave. Online okruženje potiče model u kojem je u središtu obrazovnog procesa student te otvara niz novih mogućnosti vrednovanja studenata i, baš kao i kod učioničke nastave, trik je pronaći pravu kombinaciju koja najbolje odgovara ciljanim ishodima učenja u kolegiju.

U okviru bloka Vrednovanje u online okruženju održat će se prezentacije koje će predstaviti neke od načina vrednovanja u online okruženju, kao i model korisnosti vrednovanja. Centar za e-učenje Srca dat će pregled edukacija te materijala koji su pripremljeni za nastavnike za potrebe vrednovanja u online okruženju. Nakon prezentacija predviđeno je vrijeme za pitanja i diskusiju.

snimka Snimka tematskog bloka Vrednovanje u online okruženju

 

DEI kruzic Online testovi i njihova pouzdanost: primjer matematike
Blaženka Divjak, Petra Žugec, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike

Tijekom pandemije velik je izazov osigurati i održati kvalitetnu nastavu matematike i drugih predmeta koji su studentima konceptualno zahtjevni − u hibridnom ili potpuno online modelu. Posebno su zahtjevni priprema, organizacija i provođenje online vrednovanja, koja moraju udovoljavati stručnim i metodičkim zahtjevima, ali i biti vjerodostojna.

Principi kojima se vodimo u dizajnu nastave i online vrednovanja jasna su veza vrednovanja s planiranim ishodima učenja predmeta, upotreba kompleksnih i / ili problemskih zadataka strukturiranih pomoću prikladne taksonomije u velike baze zadataka i pitanja (tako da svaki student dobije „svoje zadatke“). Uz nabrojeno, razumno su odabrane i druge mjere za prevenciju i sprečavanje varanja na (online) ispitima.

Kolokviji i ispiti iz matematičkih predmeta na FOI-ju izvode se u potpunosti online uz korištenje navedenih principa. Da bismo procijenili kvalitetu i unaprijedili online program vrednovanja, odlučili smo proširiti i konkretizirati tzv. Model korisnosti vrednovanja (Van der Vleuten i Schuwirth, 2005.) koji ovisi o 5 faktora: pouzdanost, valjanost i prihvatljivost vrednovanja, utjecaj vrednovanja na učenje te troškovi modela vrednovanja. Analizu pouzdanosti provodimo na razini ispita, ali i na razini cijelog programa vrednovanja za pojedini predmet. Statistike testa u sustavu za e-učenje Moodle omogućavaju upotrebu i drugih parametra kvalitete ispitnih zadataka. Na predavanju će se prikazati konkretni postupci, alati i primjeri pripreme, provođenja i analize online vrednovanja.

prezentacija Prezentacija Online testovi i njihova pouzdanost: primjer matematike, Blaženka Divjak, Petra Žugec (PDF, 3.3 MB)

 

DEI kruzic Vrednovanje u kolegiju Atletika
Vesna Babić, Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet

Predmet Atletika obavezan je predmet na različitim studijima Kineziološkog fakulteta. Priličan je izazov približiti ovaj veličanstveni sport studentima i povezati teoriju i praksu.
Projektnim zadacima osmišljenim u sustavu Moodle unaprijedila se angažiranost i kreativnost studenata, postigla se višestruka interakcija sa praksom, povećala su se iskustvena znanja studenata i osigurala bolja kvaliteta nastave. Kroz razne Projektne zadatke postavljeni su različiti sustavi vrednovanja studenata.
Predstavit će se nekoliko modela vrednovanja rada studenata koji na ovom predmetu postoje duže vrijeme, neki od 2008. godine.

prezentacija Prezentacija Vrednovanje u kolegiju Atletika, Vesna Babić (PDF, 2.4 MB)

 

DEI kruzic Vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje u sustavu Merlin
Iva Tuhtan Grgić, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet

Radionica ili Workshop jedna je od vrlo složenih, ali višestruko korisnih aktivnosti koje se nude na sustavu Merlin. Ona istovremeno predstavlja alat za učenje i primjenu stečenog znanja te alat za vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, čijom se primjenom u nastavnom procesu ostvaruje i jedan od temeljnih ESG standarda − standard 1.3. Učenje, poučavanje i vrednovanje usmjereni na studenta.

Radionica u Merlinu ima puno različitih opcija, a u izlaganju bit će prezentirana radionica uz korištenje rubrike. Objavom rubrike, odnosno razrađenih kriterija za vrednovanje, istovremeno sa zadatkom unaprijed definiraju se očekivanja nastavnika, a studente se potiče na preuzimanje aktivne uloge u procesu učenja i kritičko promišljanje o vlastitom radu. Time se usmjerava i unapređuje i sam proces učenja i izvedba zadatka. Predane zadatke osim nastavnika vrednuju − na temelju istih, unaprijed objavljenih kriterija − i sami studenti (vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje), što služi i kao učenje i kao vrednovanje naučenoga. Cilj koji se ostvaruje ovom aktivnošću je, osim ostvarivanja konkretnog ishoda učenja, unaprijediti različite generičke vještine, kao i razvijati kritičnost i samokritičnost u radu. Osim same Radionice bit će prikazane i povratne informacije o ovoj aktivnosti prikupljene putem anketa provedenih među studentima.

prezentacija Prezentacija Vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje u sustavu Merlin, Iva Tuhtan Grgić (PDF, 1.4 MB)

 

DEI kruzic Podrška Centra za e-učenje u vrednovanju online
Tona Radobolja, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Centar za e-učenje već 15 godina pruža podršku nastavnicima u pripremi i provedbi e-kolegija. Kako izraditi pojedine module u sustavu za e-učenje ili primijeniti mnogobrojne mogućnosti koje takav sustav nudi za organizaciju nastave online teme su priručnika, uputa, preporuka, animacija, vodiča i online tečajeva u organizaciji CEU-a. Važan dio nastave u online okruženju jest i vrednovanje, za što su izrađene brojne upute, preporuke i online tečajevi s ciljem podrške i edukacije nastavnika za rad u online okruženju. Posebno bismo izdvojili paket online tečajeva „Provjera znanja u online okruženju“ i „Vodič  za ocjene u sustavu Moodle“.

prezentacija Prezentacija Podrška Centra za e-učenje u vrednovanju online, Tona Radobolja (PDF 1.6 MB)


ikona Znanost i podaci
U tematskom bloku bit će prezentirane novosti u tijeku projekta izgradnje Informacijskog sustava znanosti u Republici Hrvatskoj (CroRIS) te o planovima kako će se u CroRIS uklopiti sustavi poput CROSBI-ja, Šestara i Poirot-a. Također ćemo govoriti i o novostima što ih donosi Plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP, engl. Data Management Plan), koji postaje obavezan za sve projekte financirane sredstvima Hrvatske zaklade za znanost. Dodatno, bit će prikazane mogućnosti i planovi sustava Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (Dabar) u segmentu pohrane i dijeljenja rezultata istraživačkih i obrazovnih procesa.

snimka Snimka tematskog bloka Znanost i podaci

 

DEI kruzic Aktualnosti u informacijskom krajobrazu znanosti
Ognjen Orel, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Bojan Macan, Institut Ruđer Bošković

Hrvatska znanstvena zajednica ima bogatu tradiciju prikupljanja podataka o svojoj znanstvenoj djelatnosti i izgradnje informacijskih sustava za praćenje takvih aktivnosti, U proteklih nekoliko desetljeća izgrađena je nekolicina takvih informacijskih servisa na nacionalnoj razini koji su još uvijek aktivni i prikupljaju podatke o publikacijama (CROSBI, repozitoriji na Dabru), projektima (POIROT), opremi (Šestar), osobama (Upisnik znanstvenika, Tko je tko u CROSBI-ju), ustanovama (Upisnik znanstvenih organizacija, Upisnik visokih učilišta). No, spomenuti informacijski servisi su izgrađeni u različitim razdobljima i pomoću različitih tehnologija te su samo djelomično interoperabilni, a njihovo korištenje u većini slučajeva nije adekvatno propisano odgovarajućim aktima na nacionalnoj razini. Stoga je posljednjih godina pokrenuta izgradnja Informacijskog sustava znanosti RH - CroRIS, koji će biti izgrađen na temelju dosadašnjeg bogatog iskustva u izgradnji i održavanju spomenutih informacijskih servisa te će objediniti veliku količinu do sada prikupljenih podataka, omogućiti prikupljanje novih podataka koji do sada nisu prikupljani i sve te podatke u potpunosti međusobno povezati. Sporazumom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Sveučilišnog računskog centra i Instituta Ruđer Bošković o suradnji na izgradnji, podršci i održavanja CroRIS-a su stvoreni nužni preduvjeti za objedinjavanje podataka iz postojećih informacijskih sustava u CroRIS te uspostavljanje sustava kvalitetne tehničke i informacijske podrške njegovom daljnjem, dugoročnom funkcioniranju. Paralelno s izgradnjom CroRIS-a radi se i na donošenju odgovarajuće legislative koja će dati odgovarajuću pravnu podršku tako izgrađenom informacijskom sustavu.

U ovom će se predavanju dati pregled aktualnog stanja na razvoju CroRIS-a, prezentirati daljnji plan razvoja sustava i najaviti akcije koje će uslijediti tijekom ove godine, s posebnim naglaskom na perspektivu krajnjih korisnika sustava.

prezentacija Prezentacija Aktualnosti u informacijskom krajobrazu znanosti, Ognjen Orel, Bojan Macan (PDF, 2.9 MB)

 

DEI kruzic Plan upravljanja istraživačkim podacima
Sandra Milovanović Soldatić, Dejana Carić, Hrvatska zaklada za znanost

Uvođenje Plana upravljanja istraživačkim podacima (PUP) u planiranje i provedbu istraživačkih projekta HRZZ-a jedan je od koraka k otvorenoj znanosti koji potiče diseminaciju i omogućuje ponovno korištenje istraživačkih podataka i rezultata. PUP je dokument koji sadrži opis svih aktivnosti i skupa podataka koje se planiraju u okviru istraživanja te opisuje na koji će način voditelji projekata čuvati podatke nastale tijekom i po završetku projekta. Dijeljenjem istraživačkih podataka povećava se vidljivost, citiranost nastalih publikacija i suradnja među znanstvenicima. Znanstvene publikacije, rezultati istraživanja i „sirovi“ podaci pokazatelji su projekata financiranih javnim novcem, a primjenom PUP-a oni postaju dostupni te je omogućeno njihovo ponovno korištenje. HRZZ potiče FAIR načela za cijelog životnog ciklusa istraživačkih podataka te potiče istraživače u upravljanju podacima kako je očekivano prema pravilima struke. Pritom se HRZZ vodio međunarodnim preporukama s kojima je usklađen PUP, čime je olakšana međunarodna suradnja te prijava hrvatskih istraživača na druge, inozemne programe i natječaje. Za organizacije koje financiraju istraživanja posebno je važno pitanje kako vrednovati PUP od prijave projekta do provedbe i nakon završetka projekta te pružiti kvalitetnu povratnu informaciju voditeljima projekata i znanstvenim organizacijama.

prezentacija Prezentacija Plan upravljanja istraživačkim podacima, Sandra Milovanović Soldatić, Dejana Carić (PDF, 3.2 MB)

 

DEI kruzic Dabar 6 godina kasnije - kamo s istraživačkim podacima?
Draženko Celjak, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Bojan Macan, Institut Ruđer Bošković

Sustav Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (Dabar) dio je nacionalne e-infrastrukture koja ustanovama i istraživačkim zajednicama omogućava uspostavu institucijskih i tematskih repozitorija. Kontinuiranim razvojem i angažmanom zajednice okupljene oko Dabra repozitoriji u Dabru su od inicijalne podrške za pohranu ocjenskih radova izrasli u rješenje za sveobuhvatnu brigu o istraživačkoj, stručnoj, obrazovnoj i umjetničkoj produkciji ustanova i zajednica istraživača. Repozitoriji u Dabru pritom podržavaju urednički unos digitalnih objekata, ali i samoarhiviranje tako da se autorima omogućuje da sami pohranjuju digitalne objekte u institucijski ili tematski repozitorij. Repozitoriji podupiru načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja podrškom za objavu u otvorenom pristupu, ali su i način ispunjavanja obaveza vezanih uz pohranu i objavu rezultata istraživanja sukladno načelima FAIR, koje zahtijevaju financijeri poput Europske komisije i Hrvatske zaklade za znanost.

Dabar trenutno prolazi kroz proces promjene tehnološke platforme, a za budućnost postoje i planovi pružanja podrške za pohranjivanje novih vrsta objekata, kao i za proširenje interoperabilnosti na dodatne informacijske sustave u zemlji i svijetu.

prezentacija Prezentacija Dabar 6 godina kasnije - kamo s istraživačkim podacima?, Draženko Celjak, Bojan Macan (PDF, 1.9 MB)

 



ikona Virtualna iskaznica
U tematskom bloku „Virtualna iskaznica“ govorit će se o uvođenju i potencijalnim funkcionalnostima virtualnih iskaznica te će se raspravljati o temama kao što su Europski studentski identifikator (ESI), predstaviti napredak na projektu European Digital Student Service Infrastructure te iznijeti pogled Srca na prilagodbu Informacijskog sustava akademskih kartica (ISAK) za više iskaznica. Također će biti dana perspektiva studenata na ovu temu.

snimka Snimka tematskog bloka Virtualna iskaznica

 

DEI kruzic Europska digitalna studentska servisna infrastruktura, Mijo Đerek, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Srce se kao partner uključilo u projekt EDSSI – L2 kojemu je cilj razvoj Europske digitalne studentske servisne infrastrukture konsolidacijom raznih već pokrenutih inicijativa i njihovim povezivanjem u zajedničku interoperabilnu infrastrukturu koja će omogućiti razmjenu akademskih podataka među akademskim ustanovama i pristup uslugama na unificiran i siguran način. Sastavni dio te infrastrukture bila bi i paneuropska virtualna studentska iskaznica u obliku mobilne aplikacije koja bi studentima omogućila pristup svim uslugama dostupnim za studente uporabom studentske iskaznice izdane na njihovu matičnom visokom učilištu. U ovom predavanju bit će predstavljeni ciljevi projekta EDSSI te planovi vezani uz razvoj međunarodne virtualne studentske iskaznice.

prezentacija Prezentacija Europska digitalna studentska servisna infrastruktura, Mijo Đerek (PDF, 1.3 MB)

 

DEI kruzic Informacijski sustav akademskih kartica, Stjepko Hunjet, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

prezentacija Prezentacija (PDF, 1.1 MB)

 

DEI kruzic Virtualna iskaznica - pogled Ministarstva znanosti i obrazovanja, Dijana Mandić, Branko Ptiček, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

prezentacija Prezentacija (PDF, 1.3 MB)

 

DEI kruzic Studenti i virtualna iskaznica, Matea Vasilj, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu

U današnje vrijeme, vrijeme digitalne infrastrukture, studenti svoju studentsku iskaznicu ne vide samo kao fizičku identifikacijsku ispravu, već i kao cjelovitu digitalnu platformu koja će pružiti potporu njihovim svakodnevnim aktivnostima. Stupivši u kontakt s velikim svjetskim sveučilištima u svrhu prikupljanja dobrih praksi i standarda te nadopunjavanjem istih prijedlozima studenata Sveučilišta u Zagrebu, formirali smo svojevrsni prijedlog funkcionalnosti virtualne studentske iskaznice. Od važnijih funkcionalnosti, platforma virtualne studentske iskaznice funkcionirala bi, osim kao dosadašnje sredstvo identifikacije, i kao platežno sredstvo, kao digitalna identifikacija za svrhe provjere ulazaka u različite objekte i omogućavala bi digitalni potpis. Shodno tome, sudionike konferencije želimo upoznati s našim idejama i potencijalno uskladiti naše prijedloge s budućom strategijom razvoja virtualne studentske iskaznice u okviru aktivnosti Sveučilišnog računarskog centra Srce.

prezentacija Prezentacija Studenti i virtualna iskaznica, Matea Vasilj (PDF, 1.7 MB)


Poster-prezentacije

 

DEI kruzic Verbotonalni razgovori u repozitoriju Poliklinike SUVAG u sustavu DABAR, Ivan Crnjac, Poliklinika SUVAG

U 2021. godini, tijekom obilježavanja 60 godina osnutka i rada, Poliklinika SUVAG provela je niz aktivnosti kako bi promovirala svoj rad. Dio toga bili su digitalizacija i objavljivanje svih svezaka internog časopisa „Verbotonalni razgovori“ u institucijskom repozitoriju.

„Verbotonalni razgovori“, važni za ustanovu i njen znanstveno-stručni rad, izlazili su s prekidima od 1995. do 2005 godine. Infrastruktura DABRA pružila nam je mogućnost da sve brojeve ovog glasila, koje je služilo za unutarnju upotrebu, objavimo u digitalnom obliku u otvorenom pristupu pod licencijom Creative Commons CC-BY-NC-ND 4.0. Svaki svezak „Verbotonalnih razgovora“ čini jednu cjelinu, a sva godišta dio su virtualne zbirke Verbotonalni razgovori. Podrška za okupljanje raznih vrsta pohranjenih digitalnih objekata u virtualne zbirke implementirana je u sustavu DABAR u travnju 2021. godine. Krajem 2021. godine u elektroničkom izdanju u otvorenom pristupu u repozitoriju poliklinike SUVAG objavili smo znanstvenu monografiju 22 autora istog naslova „Verbotonalni razgovori“. Institucijski repozitorij DABAR postao je tako platforma važna za izdavačku djelatnost Poliklinike SUVAG.

 

DEI kruzic Digitalizacija fakultetskog poslovanja, Tomislav Seser, Visoka škola Aspira, Vladimir Pleština, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Poslovanje visokoškolskih ustanova jedan je od složenih poslovnih procesa koje različite institucije vode na naslijeđeni način ili se prilagođavaju u hodu, temeljem problema s kojima se susreću. Budući da ne postoje sveobuhvatna rješenja, većina ustanova koristi više rješenja koja postoje na tržištu ili razvija vlastita rješenja za pojedine dijelove poslovanja. Jedan od velikih problema koji se javlja kod visokoškolskih ustanova jest činjenica da postoji velika raznovrsnost poslova za koje su zaduženi prodekani: prema područjima često dolaze iz različitih grana znanosti, a nemaju iskustva sa samim poslovanjem ustanove i poslovnim procedurama. Većina postojećih aplikacija najviše se naslanja na nastavni proces, dok su programska rješenja za ostale poslovne procedure rijetka. U ovom radu prikazan je informacijski sustav za fakultetsko  poslovanje koji je planiran i razvijen prema stvarnim potrebama visokoškolskih ustanova i obuhvaća poslovni, nastavni i institucijski proces.

 

DEI kruzic Online sustav za stručnu praksu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Matea Butigan, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

U okviru ESF projekta "Provedba i unapređenje stručne prakse na PMF-u - ProSPer PMF" osnovan je Karijerni centar PMF-a koji je započeo s radom u srpnju 2020. godine. Karijerni centar PMF-a ostvaruje suradnje s raznim firmama i institucijama iz privatnog i javnog sektora u svrhu omogućavanja studentima obavljanja stručne prakse i ostvarivanja budućeg zaposlenja, te povezivanja studenata s tržištem rada već tijekom studija. Provedba stručne prakse koja je uvedena na svim odsjecima PMF-a od akademske godine 2020/21 omogućuje integraciju teoretskog i praktičnog znanja studenata, što im daje bolju priliku na tržištu rada po završetku studija. U okviru ESF projekta ProSPer, u suradnji s partnerima izrađen je i novi Online sustav za stručnu praksu PMF-a koji je stavljen u funkciju krajem 2021. godine. Ideja prezentacije je predstaviti specifične funkcionalnosti integriranog okruženja u kojem se susreću i komuniciraju student i poslodavac.

 

DEI kruzic CURLICAT: Curated Multilingual Language Resources for CEF AT, Marko Tadić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

CEF-projekt CURLICAT traje od 2020-06-01 do 2022-11-30.

Svrha projekta: pridonijeti unaprjeđenju strojnoga prevođenja koje uvelike ovisi o osiguravanju kvalitetnih domenski specifičnih jezičnih resursa, posebice za jezike s malim brojem resursa.

Ciljevi projekta: sastaviti jednojezične korpuse za sedam jezika konzorcija (bugarski, hrvatski, madžarski, poljski, rumunjski, slovački i slovenski) prema domenama relevantnim za europske infrastrukture digitalnih usluga (DSI).

Očekivani rezultati: omogućavanje pristupa informacijama međunarodnim korisnicima u sedam država članica EU-a, uključujući informacije o lokalnim tvrtkama i mogućnostima ulaganja poboljšanjem osnovne servisne platforme.

Širi utjecaj: podržavanje gospodarskog rasta u Europi obogaćivanjem servisne platforme eTranslation Europske komisije za razmjenu informacija na službenim jezicima EU-a.

Korisnici: sva međunarodna javnost zainteresirana za informacije sedam država članica uključenih u projekt.

 

DEI kruzic NLTP: National Language Technology Platform, Marko Tadić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

CEF-projekt NLTP traje od 2021-04-01 do 2023-03-31.

Svrha mu je osigurati višejezični pristup mrežnim uslugama, mrežnim stranicama, dokumentima i informacijama, uklanjajući jezične barijere i povećavajući dostupnost prekograničnih usluga.

Ciljevi projekta su objediniti postojeća rješenja i alate u najsuvremeniju platformu javne uprave za jezične tehnologije vođenu umjetnom inteligencijom koja se može prilagoditi specifičnim potrebama uključenih država.

Očekivani rezultati su niz računalno-lingvističkih alata dostupnih na platformi NLTP:

  1. sustavi za strojno i strojno potpomognuto prevođenje
  2. upravljanje prijevodnim memorijama
  3. obrada terminologije
  4. usluge pretvaranja govora u tekst i teksta u govor za odabrane jezike

Širi utjecaj: promicanje europskoga integriteta, zajedničke trgovine i ulaganja, te suradnje među europskim zemljama kroz širu dostupnost informacija na službenim jezicima EU-a.

Korisnici rezultata projekta: javna administracija, mala i srednja poduzeća i građanstvo.

Korisnici: sva međunarodna javnost zainteresirana za informacije sedam država članica uključenih u projekt.

 

DEI kruzic Projekt NI4OS- Europe u Hrvatskoj, Kristina Posavec, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Projekt NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) dio je aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanost (European Open Science Cloud, EOSC) u kojem sudjeluju Srce i Institut Ruđer Bošković kao hrvatski predstavnici u konzorciju. Poster-prezentacija prikazuje ostvarene ciljeve projekta NI4OS-Europe u Hrvatskoj te ukupan broj uključenih generičkih i tematskih usluga i repozitorija na razini cijelog konzorcija koji uključuje 15 zemalja članica i pridruženih zemalja. Jedan od ciljeva projekta NI4OS-Europe je uspostava inicijative za nacionalni oblak za otvorenu znanost (National Open Science Cloud Inititive, NOSCI) koja je u Hrvatskoj uspostavljena 3. rujna 2021. godine pod nazivom Inicijativa za hrvatski oblak za otvorenu znanosti (HR-OOZ) koja trenutno broji 21 ustanovu članicu. Ciljevi Inicijative za HR-OOZ su uspostava HR-OOZ-a, definiranje organizacijske i upravljačke strukture te tehnoloških načela komponenti koje čine HR-OOZ kao i definiranje i osiguravanje dugoročne održivosti HR-OOZ te izrada prijedloga nacionalnog plana za otvorenu znanost i prijedloga odredaba zakona koji uređuje znanstvenu djelatnost u dijelu koji se odnosi na temu otvorene znanosti.

 

DEI kruzic Digitalizacija pravničkog obrazovanja u okviru projekta „Time to Become Digital in Law“, Mirela Župan, Jura Golub, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet

Potaknute utjecajem digitalizacije na znanost i prijenos znanja, sastavnice sveučilišta u Aberdeenu, Milanu i Zagrebu (SRCE), predvođene Pravnim fakultetom Sveučilišta u Osijeku , aplicirale su na javni poziv za financiranje projekta DIGinLaw kroz Erasmus + program. Povjereno im je dvogodišnje financiranje aktivnosti.
Opći je cilj DIGinLaw projekta unapređivanje korištenja digitalnih tehnologija u visokom obrazovanju u polju prava. Dva komplementarna aspekta projekta (razvijanje digitalnih kompetencija; istraživanje utjecaja digitalizacije na pravo) smjeraju ostvarenju četiri specifična cilja.

Razvijajući digitalne kompetencije nastavnika, Projekt pridonosi unapređenju uspješnosti izvođenja nastave na daljinu (online) u visokom obrazovanju u polju prava. Projekt odgovara i na izazove suvremenog tržišta rada u kontekstu pravničke profesije. Kroz treninge, ljetnu školu, knjižni klub za doktorande te visokostandardne online tečajeve razvija prenosive digitalne kompetencije studenata prava (razine 7 i 8 EQF). Uključivo i otvoreno obrazovanje ostvaruje se kroz 12 MOOC-ova tematski usmjerenih na digitalizaciju prava. Naposljetku, poticanjem istraživanja i publiciranja na temu pravnih fenomena razvijenih pod utjecajem informacijsko-komunikacijskih tehnologija pridonosi društveno relevantnoj  otvorenoj znanosti.  

Provedba projekta ostvaruje izravni pozitivni učinak na nastavnike  i studente pravnih fakulteta kao ciljane skupine, ali i neizravni pozitivni učinak na sudionike na tržištu rada pravnih usluga.

 

DEI kruzic Model praktične nastave u kriznim situacijama, Donata Szombathelyi, Tomislav Jakopec, Tatjana Aparac Jelušić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet

Poster predstavlja intelektualni ishod 6 "Model praktične nastave u kriznim situacijama" ERASMUS+ projekta Digital Education for Crisis Situations: Times when there is no alternative (DECriS). Predstaviti će se planirane i realizirane aktivnosti u sklopu navedenog intelektualnog ishoda projekta. Istražuju se iskustva studenata i poslodavaca pri organizaciji prakse studenata tijekom terenskog rada, praktičnog rada tijekom studijskih godina i naukovanja. Bivši studenti su kontaktirani kako bi prikupili njihovo iskustvo s jedne strane te iskustvo poslodavaca s druge strane. Na osnovu znanstvenih spoznaja provedenih istraživanja predložiti će se nacrt okvira provođenja online aktivnosti u sklopu praktične nastave u vremenima krize.

 

DEI kruzic Otvoreni za čitanje: izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu - FF open press, Ivana Kukić, Višnja Novosel, Katarina Starčević, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

Filozofski fakultet od 2019. godine pokreće platformu za objavljivanje u otvorenom pristupu - FF open press. Objavljuju se autorske i uredničke knjige te zbornici radova kao i udžbenici s područja društvenih i humanističkih znanosti. Cilj je platforme učiniti dostupnima sva tekuća, a postupno i starija izdanja FF pressa te drugih organizacijskih jedinica Fakulteta, a osobito ona koja više nije moguće nabaviti. Posterom se želi prikazati postupak objavljivanja te prezentirati dosad objavljena djela i samu platformu.

 

DEI kruzic Virtual Learning Environment, Željka Zavišić, Poslovno veleučilište Zagreb

Ovim posterom predstavit će se EU projekta kojim će se povećati kvaliteta nastave / učenja u virtualnom okruženju i studijskog procesa stvaranjem preduvjeta za prepoznavanje stečenih rezultata tijekom virtualne mobilnosti. Partneri na projektu su: Sveučilište primijenjenih znanosti Savonia (Finska), School of Coding Limited (Engleska), Sveučilište Francisco de Vitoria (Španjolska), Poslovno veleučilište Zagreb (Hrvatska).

DEI kruzic Hrvatski centar kompetencija za računarstvo visokih performansi (HR HPC CC), Nadica Ćurić Segarić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski centar kompetencija za računarstvo visokih performansi (HR HPC CC) uspostavljen je u sklopu projekta National Competence Centres in the Framework of EuroHPC (EuroCC), kao dio mreže nacionalnih centara kompetencija za računarstvo visokih performansi u 33 države članice Zajedničkog poduzeća za europsko računarstvo visokih performansi (EuroHPC JU). HR HPC CC je središnje mjesto za koordinaciju nacionalnih inicijativa te olakšava nacionalnim korisnicima pristup europskim HPC kompetencijama i mogućnostima u različitim industrijskim sektorima i granama. Uspostavom HR HPC CC-a korisnicima je dostupan portfelj usluga prilagođen nacionalnim potrebama znanstvene i akademske zajednice, javne uprave i industrije. Centar na taj način pridonosi osnaživanju postojećih i razvitku novih kompetencija iz područja računarstva visokih performansi, a ujedno stvara pretpostavke za sinergijsko djelovanje na izgradnji politika, financiranja i upravljanja resursima u trima područjima: HPC-a, analize velikih skupova podataka na HPC resursima i tehnologiji umjetne inteligencije.

DEI kruzic Tematski portal Znameniti.hr, Nataša Daničić, Anja Tkalec, Marko Tot, Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Portal Znameniti.hr 2016. godine pokrenule su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa svojom Knjižnicom kao koordinatorom te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba i Državni arhiv u Varaždinu. Cilj je projekta uspostaviti temelj za okupljanje i objedinjeno pretraživanje metapodataka digitalne građe hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova izgradnjom portala Znameniti.hr s digitalnom građom velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života iz različitih zbirki/repozitorija. Svrha je projekta omogućiti veću dostupnost i korištenje nekomercijalnih znanstvenih, kulturnih i umjetničkih digitalnih sadržaja istraživačima i široj javnosti. U prvoj fazi projekta na portalu su prikupljeni podaci iz zbirka četiriju ustanova koje su ujedno i pokretači projekta, a tematski su vezane uz hrvatskog povjesničara, književnika, političara i bibliofila I. K. Sakcinskog. Potom se pristupilo prikupljanju metapodataka ostalih znamenitih osoba.

U drugoj fazi izgradnje portala projektu su pristupili: Institut za etnologiju i folkloristiku, Muzej za umjetnost i obrt te Leksikografski zavod Miroslav Krleža, a potom još i Centar za ženske studije, ICARUS Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, a teži se suradnji i s drugim ustanovama koje u svojim digitalnim zbirkama/repozitorijima posjeduju vrijedne priloge o znamenitim ličnostima hrvatske prošlosti i sadašnjosti.


DEI kruzic Forum čelnika ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja: E-infrastruktura za znanost i visoko obrazovanje kakve želimo

Kakvom vidimo bližu i dalju budućnost znanosti i visokog obrazovanja, koja očekivanja imamo, koje izazove i potrebe predviđamo? Kako nam nove tehnologije, digitalna transformacija i napredne digitalne usluge mogu pomoći u vremenima pred nama? Kako se organizacijski, kao institucije i pojedinci, možemo i moramo pripremiti za uzbudljivo i izazovno razdoblje koje nam predstoji?

Forum čelnika ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kulminacija je prvog dijela konferencije Srce DEI 2022, koji je posvećen upravo svim tim pitanjima. Forumom završavamo prijepodnevni dio prvog dana konferencije, tijekom kojeg će pozvana predavanja održati i profesor Wim Van Petegem s Katoličkog sveučilišta u Leuvenu i profesorica Snježana Prijić-Samaržija, predsjednica Rektorskog zbora RH i rektorica Sveučilišta u Rijeci.

Profesor Wim Van Petegem govorit će o izazovima za znanstvenike, nastavnike te ustanove i institucije u digitalnom svijetu, o nužnim vještinama, ali i nužnim promjenama u radu pojedinaca i institucija. Profesorica Snježana Prijić-Samaržija dat će osvrt na stanje digitalne transformacije hrvatskih sveučilišta te posebno na promjene koje predstoje hrvatskim sveučilištima, pa tako i Sveučilištu u Rijeci, te na mogućnosti i izazove što ih digitalna transformacija donosi sveučilištima danas i sutra. Ova pozvana predavanja nedvojbeno će biti odličan poticaj za daljnju raspravu.

U okviru 90-minutnog Foruma čelnika razgovarat ćemo s ključnim ljudima sustava znanosti i visokog obrazovanja o promjenama koje se odvijaju, ali i onima koje predstoje u tom sustavu, o izazovima i prilikama koje nam donosi digitalna transformacija. Razgovarat ćemo i o razini naše spremnosti da te prilike iskoristimo, kao i o spremnosti i na promjene u sustavu općenito, a onda i na digitalnu transformaciju. Jedna od tema su i očekivanja te potencijali što ih ustanove imaju u području informacijskih tehnologija: kako gledaju na nužnost rješavanja organizacijskih pitanja vezanih uz uspješnu digitalnu transformaciju i njezinu implementaciju na visokim učilištima i institutima odnosno na primjenu naprednih tehnologija i digitalnih usluga u znanosti i obrazovanju. Neke od tema razgovora dotaknut će se uloge i važnosti e-infrastrukture i digitalnih usluga za sustav, ustanove i pojedince u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Sudionici foruma su:

  • Sandra Bezjak, v.d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje
  • Stjepan Lakušić, novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu
  • Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske
  • Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a
  • David M. Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković

Moderatorica: Tanja Ivančić, Večernji list

Na Forum su dobrodošli i svi ostali sudionici konferencije Srce DEI 2022.

snimka Snimka Foruma čelnika ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja


Sponzorska predavanja

snimka Snimka sponzorskih predavanja

 

DEI kruzic Digitalna transformacija visokog obrazovanja, Oliver Zofič, Microsoft

Kako bi digitalna transformacija bila učinkovita, institucija mora pažljivo analizirati, dizajnirati, razviti, implementirati i evaluirati svoj plan za promjenu. Pažljivo osmišljavanje vizije prvi je korak prema uspješnoj digitalnoj transformaciji. Rastuća uloga obrazovanja kao pokretača ekonomskih promjena čini rad na digitalnoj transformaciji naših ustanova temeljnim za globalni napredak. Prvo moramo potaknuti studente da prihvate neograničene mogućnosti u budućnosti te da vide svoje učenje kao svrhovito za ono što mogu napraviti i učiniti.

prezentacija Prezentacija Digitalna transformacija visokog obrazovanja, Oliver Zofič (PDF, 4.3 MB)

 

DEI kruzic HPE Cray Supercomputers, Volodymyr Saviak, Hewlett Packard Enterprise, Damir Pavušin, S&T Hrvatska

HPE Cray supercomputers are one of the most significant technology advancements in decades.

Rethought and re-engineered, we’ve created an entirely new solution to address today’s diversifying needs. Hardware and software innovations tackle challenges that emerge when core counts increase, compute node architectures proliferate, and workflows expand to incorporate AI at scale. As your workloads rapidly evolve, the ability to choose your architecture becomes critical.

With HPE Cray supercomputing, you can incorporate multiple silicon processing choices—or a heterogeneous mix—with a single management and application development infrastructure. Flex from single to multisocket nodes, GPUs, FPGAs, and other processing options that may emerge, such as AI-specialized accelerators.

A unique combination of compute resources, innovative HPC/AI storage and Exascale era interconnect is HPE Cray Supercomputer we will be talking about.

prezentacija Prezentacija HPE Cray Supercomputers, Volodymyr Saviak (PDF, 2.6 MB)

 

DEI kruzic Zašto visoko obrazovanje odabire Arubine proizvode?, Ivan Košir, Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium

Od Hybridnog do Hyflexa

Više od 2600 sveučilišta u svijetu (većina od 130 R1 sveučilišta) koristi rješenja Aruba Networksa. Fleksibilni načini učenja i predavanja, sve veći broj studentskih i IoT uređaja, pristup resursima i sigurnost ključni su pokretači digitalne transformacije u visokom obrazovanju. Poslušajte predavanje i saznajte kako Arubina mrežna rješenja pomažu visokoškolskim institucijama diljem svijeta osigurati svojim korisnicima optimalno mrežno iskustvo.

prezentacija Prezentacija Zašto visoko obrazovanje odabire Arubine proizvode?, Ivan Košir (PDF, 3.7 MB)

 

DEI kruzic Baze podataka, big data i analitika, Tanzu data ili VMwareov podatkovni portfelj, Marko Žuvanić, VMware

VMware je kod nas na tržištu najpoznatiji po svojim proizvodima vezanim uz virtualizaciju infrastrukture te programskim rješenjima za podatkovne centre. No važan dio VMwareova portfelja, o kojem se ne zna previše u Hrvatskoj, vezan je uz baze podataka, analitiku te big datu. Ova prezentacija dat će uvod u VMwareov podatkovni portfelj koji je baziran na otvorenom kodu i predstavlja bitnu kariku u svijetu podataka, analitike i big date. Pridružite nam se i saznajte što su Tanzu SQL, Greenplum, RabbitMQ i GemFire.

(Umjesto predavanja: Digitalna predavaonica za digitalnu budućnost, Bruno Šunjić, VMware)

prezentacija Prezentacija Baze podataka, big data i analitika, Tanzu data ili VMwareov podatkovni portfelj, Marko Žuvanić (PDF, 2.9 MB)


 

DEI kruzic Društveno događanje: 123 metra pod ledom, Lidija Lijić Vulić, svjetska i europska prvakinja u ronjenju na dah, voditeljica Nataša Dobrenić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Gošća ovogodišnje društvene večeri je Lidija Lijić Vulić, svestrana sportašica koja je pet puta rušila svjetske rekorde u raznim tehnikama ronjenja na dah. Vlasnica je rekorda u najvišem zaronu na Himalaji i svjetskog rekorda u ronjenju ispod leda. Njoj pripada laskava titula vlasnice Guinnessovog rekorda u ronjenju pod ledom. Žena koja može držati dah 5 minuta i 43 sekunde.

snimka Snimka društvenog događanja 123 metra pod ledom