Sažeci predavanja

 

DEI kruzic  AAI@EduHr u međunarodnom okruženju, Miroslav Milinović, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Autentikacijska i autorizacijska infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja – AAI@EduHr se afirmirala kao temeljni posrednički sustav e-infrastrukture koji omogućava sigurnu i pouzdanu uporabu elektroničkih identiteta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sustav AAI@EduHr temelji se na organizacijskim, informacijskim i tehničkim standardima koji su usklađeni sa srodnim sustavima u zemlji i svijetu.

Srce je prepoznato u Hrvatskoj i svijetu kao nacionalni koordinator sustava AAI@EduHr te aktivno sudjeluje u nacionalnim aktivnostima (vezanim uz sustav NIAS) i u radu međunarodnih tijela (skupina REFEDS) i projekata (GÉANT4) osiguravajući pri tome punu povezanost i usklađenost sustava AAI@EduHr s globalnim sustavima eduGAIN i eduroam. Putem sustava NIAS sustav AAI@EduHr povezan je i s europskim sustavom eIDAS (Electronic Identification, Authentication and Trust Services).

U okviru ovog predavanja prezentiramo aktualne rezultate povezivanja sustava AAI@EduHr sa sustavima eduGAIN i eIDAS te usklađivanja s odgovarajućim međunarodnim standardima i normama. Također, opisujemo mogućnosti koje AAI@EduHr nudi krajnjim korisnicima zahvaljujući svojoj međunarodnoj povezanosti. Posebna je pažnja posvećena internacionalizaciji usluga koje se koriste sustavom AAI@EduHr. Pozivamo na raspravu pitanjem – što je potrebno kako bismo se sustavom eduGAIN bolje i više koristili?

 

DEI kruzic  CroRIS − status i plan za 2021., Ognjen Orel, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Informacijski sustav znanosti RH - CroRIS dio je većeg projekta, Znanstveno i tehnologijsko predviđanje (ZTP). Projekt ZTP vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a planiranje i izgradnja CroRIS-a povjereni su Sveučilišnom računskom centru.

Slijedeći početnu fazu planiranja, CroRIS je u fazi izgradnje i postupne implementacije. U ovoj prezentaciji osvrnut ćemo se na viziju cjelokupnog sustava te ćemo dati pregled svega što je do sada napravljeno u vezi s projektom CroRIS. Također će biti prikazan plan poslova za 2021. godinu s konkretnim razvojnim iskoracima.

 

DEI kruzic  Dabar – arhiv ocjenskih radova ili sveobuhvatna podrška za ustanove, znanstvenike i javnost?, Lea Škorić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Koordinacijski odbor Dabra

Šest je godina prošlo od početka rada sustava Dabar - digitalni akademski arhivi i repozitoriji. Suradnjom djelatnika Srca, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Filozofskog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, kao i drugih hrvatskih akademskih ustanova stvorena je važna zajednička infrastruktura. Osigurana je pouzdana platforma za sustavno zbrinjavanje različitih radova nastalih kao rezultat znanstveno-obrazovne djelatnosti hrvatskih akademskih ustanova te omogućena njihova veća otvorenost i vidljivost.

U sustavu Dabar do danas je uspostavljeno gotovo 150 repozitorija u kojima je pohranjeno više od 150 000 objekata. No jesu li ti sadržaji slobodno dostupni? U kolikoj mjeri ustanove koriste sve funkcionalnosti Dabra? Je li Dabar samo arhiv ocjenskih radova ili nešto više? Koji su „najbolji” repozitoriji u sustavu? I kako zamišljamo nastavak rada na razvoju Dabra? Ovim izlaganjem ponudit će se odgovori na navedena pitanja, a nadamo se i otvoriti konstruktivna rasprava.

 

DEI kruzic  Dabar – pregled funkcionalnosti i plan razvoja, Draženko Celjak, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Koordinacijski odbor Dabra

Od puštanja u produkcijski rad 2015. godine, kada je imao implementiranu samo podršku za pohranu i diseminaciju ocjenskih radova, Sustav Digitalni akademski arhivi i repozitoriji – Dabar kontinuirano se razvija i dobiva podršku za nove vrste digitalnih sadržaja, pa danas omogućava pohranu i diseminaciju gotovo svih rezultata rada djelatnika i studenata ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Osim raznih vrsta publikacija to uključuje skupove podatka, obrazovne sadržaje, umjetničke formate i dokumente poput planova rada, projektne dokumentacije, izvještaja i slično.

Cilj izlaganja jest dati pregled mogućnosti Dabra s posebnim naglaskom na novim funkcionalnostima poput centralnog pretraživanja svih repozitorija u Dabru te formiranja virtualnih zbirki kroz povezivanje više objekata u cjelinu. Također će biti prikazan plan poslova za 2021. godinu, pri čemu će i sudionici moći iskazati prijedloge i potrebe svojih ustanova.

 

DEI kruzic  Digitalizacija Erasmusa u Hrvatskoj, Jasmina Skočilić, Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 pružila je poticaj za daljnju digitalnu transformaciju visokih učilišta pa tako i digitalizaciju provedbe programa Erasmus+, najznačajnijeg europskog programa akademske mobilnosti koji danas obuhvaća većinu država svijeta.

S povećanjem broja mobilnosti i administrativnog opterećenja u programu, javila se potreba za digitalizacijom provedbe programa. Europska visoka učilišta razvila su mrežne alate kojim će se digitalizirati upravljanje različitim fazama mobilnosti - od sklapanja međuinstitucijskih sporazuma, nominacije sudionika mobilnosti i njihovog praćenja, sklapanja sporazuma o učenju do izdavanja prijepisa ocjena. Studenti će kroz nekoliko klikova moći riješiti svu „papirologiju” za mobilnost, a koja je trenutačno opširna i mnoge obeshrabruje od odlaska na mobilnost. Inicijativa Europske studentske iskaznice kao krovni pojam danas obuhvaća sljedeće alate: Erasmus+ mobilnu aplikaciju, Erasmus bez papira (Erasmus+ Dashboard), Europsku studentsku  iskaznicu, Europski studentski identifikator. S obzirom da je Inicijativa Europske studentske iskaznice  jedna od ključnih mjera za postizanje Europskog prostora obrazovanja do 2025 (EEA), primjena većine od spomenutih alata bit će obvezna u nastavku programa Erasmus+ (2021. - 2027.).

Sva hrvatska visoka učilišta koja aktivno sudjeluju u programu Erasmus+ priključila su se Erasmusu bez papira. Međutim, za uvođenje Europske studentske iskaznice nužna je suradnja svih relevantnih dionika unutar zemalja članica EU. Jedan od preduvjeta je i primjena europskog studentskog identifikatora (ESI)  zbog čega je i pokrenut projekt MyAcademicID. Važno je istaknuti kako ESI i Europska studentska iskaznica nisu namijenjeni samo mobilnosti studenata već će imati širu primjenu u visokom obrazovanju.

 

DEI kruzic Education and Research 4.0 - a digital transformation of higher education supercharged by the pandemic - a view from the UK, Paul Feldman, Jisc

Key new technologies that lie behind the fourth industrial revolution have the potential to fundamentally change the way we teach and learn. They are already starting to change the way we research. At Jisc we formed and promoted our visions of Education 4.0 and Research 4.0 to show the potential of what was possible and thus become drivers for change to 2030 and beyond. When the pandemic hit last year and all UK universities and colleges went online in a matter of days, we found ourselves on an accelerated path towards the very futures we had imagined.

This presentation will explain those visions and will look at what has happened, and is happening to teaching in the UK sector in response to the pandemic.

Jisc’s vision is for the UK to be the most digitally advanced education and research nation in the world. At its heart is the super-fast national research and education network, Janet, with built-in cyber security protection. Jisc also provides technology solutions for its members (colleges, universities and research centres) and customers (public sector bodies), helps members save time and money by negotiating sector-wide deals and provides advice and practical assistance on digital technology. Jisc is funded by the UK higher and further education and research funding bodies and member institutions.

 

DEI kruzic INICIJATIVE ZA OTVORENU ZNANOST

Uspostava EOSC-a (engl. European Open Science Cloud) za cilj ima okupiti institucionalne, nacionalne i europske dionike te inicijative i podatkovne infrastrukture za razvoj i uspostavu inkluzivnog ekosustava za otvorenu znanost u Europi. Kao vodeća ustanova za izgradnju nacionalnih e-infrastruktura i usluga za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu te aktivan sudionik i partner na europskim projektima za otvorenu znanost, Srce je odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja postalo mandatna organizacija Republike Hrvatske u EOSC-u s ulogom koordiniranja nacionalnih inicijativa za otvorenu znanost i izgradnju Nacionalnog oblaka za otvorenu znanost. Cilj je rasprave okupiti dionike otvorene znanosti u RH te prezentirati inicijativu za uspostavu NOSC-a (engl. National Open Science Cloud) u Republici Hrvatskoj, koja je i dijelom aktivnosti EU projekta NI4OS-Europe.

U raspravi će sudjelovati predstavnici europskih istraživačkih infrastrukturnih konzorcija u Hrvatskoj, koji će ukratko predstaviti svoj konzorcij te naglasak staviti na aktivnosti i inicijative koje su kao nacionalni koordinatori proveli te planiraju provesti u Hrvatskoj.

Koraljka Kuzman Šlogar s Instituta za etnologiju i folkloristiku predstavit će konzorcij DARIAH-HR koji promiče i povećava svijest o digitalnoj umjetnosti i humanistici, projektima, alatima i najboljim praksama te se zalaže za otvoreni pristup informacijama i slobodno dijeljenje rezultata i inovacija. Marko Tadić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavit će konzorcij HR-CLARIN koji za cilj ima stvoriti istraživačku infrastrukturu koja istraživačima omogućuje uporabu jezičnih resursa i tehnologija ponajprije za humanističke i društvene, a onda i ostale znanosti. Marijana Glavica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavit će rad Hrvatskog arhiva podataka za društvene znanosti CROSSDA, javnog servisa za istraživačke podatke i nacionalnog Pružatelja usluga za konzorcij CESSDA ERIC. Jadranka Stojanovski s Instituta Ruđer Bošković predstavit će aktivnosti OpenAIRE NOAD-a, Draženko Celjak iz Srca predstavit će nacionalni RDA čvor te će, zajedno s Emirom Imamagićem, predstaviti usluge Srca za otvorenu znanost.

Svoje poglede o uspostavi NOSC-a te stanju otvorene znanosti u Hrvatskoj pružit će Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja, te Irena Martinović Klarić, izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost.

Ivan Marić iz Srca pružit će osvrt na europske perspektive.

Moderator: Draženko Celjak, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

 

DEI kruzic Kako e-infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja podržava međunarodnu mobilnost, Miroslav Milinović, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Digitalizacija procesa u visokom obrazovanju, poglavito onih vezanih uz mobilnost, jedan je od aktualnih i važnih zadataka koji se nalaze pred cjelokupnom akademskom i istraživačkom zajednicom.

Programe mobilnosti prati potreba za razmjenom informacija u pripremi, tijekom, ali i nakon provedbe same aktivnosti školovanja odnosno usavršavanja. Digitalizacijom odgovarajućih procesa znatno se pojednostavnjuje i ubrzava čitav postupak te se povećava dostupnost programa i, u konačnici, njihova uspješnost.

Ovim predavanjem nudimo odgovor na pitanje kako e-infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja podržava međunarodnu mobilnost.

U tehničkom i informacijskom smislu e-infrastruktura znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u svom posredničkom i aplikativnom sloju raspolaže sustavima kao što su: AAI@EduHr, ISVU i ISSP, koji mogu omogućiti kvalitetnu podršku mobilnosti studenata i zaposlenika kroz povezivanje sa sustavima i rješenjima što nastaju u okviru europskih inicijativa i projekata. Tehničke i informacijske promjene moraju, dakako, pratiti i odgovarajući organizacijski iskoraci kako bi se uspješno provela digitalizacija procesa vezanih uz mobilnost.

 

DEI kruzic Mogućnosti primjene alternativnih metoda autentikacije u uslugama CARNET-a, Boris Brdarić, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET

CARNET svojim korisnicima nudi čitav niz usluga kojima mogu pristupiti koristeći elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. To su učenici, učitelji, nastavnici, studenti, profesori, znanstvenici i zaposlenici u ustanovama članicama CARNET-a koji svakodnevno pristupaju uslugama kao što su e-Dnevnik, Edutorij, Moodle i slično.
S obzirom na povratne informacije od korisnika, CARNET u sklopu projekta “e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće”, želi omogućiti bržu i jednostavniju, sigurnu autentikaciju za pristup uslugama.

Neke od tehnologija poput FIDO2 to mogu omogućiti, a CARNET radi na pronalasku tehničkih rješenja kako bi ih prilagodio stvarnim potrebama; uzrastu i sposobnostima korisnika, potrebama obrazovnog sadržaja te učinio dostupnima u postojećim uslugama.

 

DEI kruzic  Setting the scene for European digital student service infrastructure, João Bacelar, European University Foundation

The European Student Card Initiative is a flagship policy initiative of the European Commission that aims to digitise and streamline the administration of the student mobility across the continent; the Initiative combines elements of various EU funded projects such as Erasmus without Paper, Online Learning Agreement, Erasmus+ App and MyAcademicID. Over the years these tools have garnered a user base of several thousands of higher education institutions.2021 marks the year that exchange of interoperable data will be gradually rolled-out at the heart of the new Erasmus+ programme a greater emphasis is being put on the integration and articulation of the infrastructure projects noted above, which are combining their strengths to create the European Digital Student Service Infrastructure (EDSSI). The EDSSI is an important step towards the creation of a Digital Service Infrastructure in the domain of higher education and student mobility, with a focus on ensuring secure and seamless authentication. The presentation will thus explore the architectural challenges the EDSSI is looking to tackle and anticipate some of the results its project team is working towards.

 

DEI kruzic  Smartphone-based student Cards, Tamas Molnar, Humboldt-Universität zu Berlin

Student ID systems have been developed and implemented by HEIs throughout Europe in the last decade based on different card technologies and with diverse approaches to the specific problems.

As our current Berlin-wide system, most of these systems are based on contactless smartcards and are mostly incompatible with each other. Even though our approach is to integrate all universities in Berlin, the card system has its barriers which cannot be overcome by physical cards. Because of this we started a project to create a smartphone-based solution, which is planned to be rolled out in 2022 and will provide all functionalities of the physical cards without any modification necessary on the service provider side. This is achieved by an NFC based card emulation API for both smartphone OS integrated into our student card app.

In addition, a major difficultly in the card compatibility can be overcome with this solution. We are also planning with several European partners an interoperability mode for the app to emulate different card solutions for different service providers throughout Europe.This will enable, for the first time, a truly EU-wide card interoperability API based on the concept of the European Student Card and help the idea for a fully integrated European higher education area.

 

DEI kruzic  Višestupanjska autentikacija u AAI@EduHr, Mijo Đerek, Dubravko Penezić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

Sigurnost, pouzdanost i zaštita privatnosti pojmovi su koji su povezani sa svakom autentikacijskom i autorizacijskom infrastrukturom, pa tako i s Autentikacijskom i autorizacijskom infrastrukturom znanosti i visokog obrazovanja RH – AAI@EduHr.

Uobičajeno rješenje kojim se povećava razina sigurnosti jest uvođenje višestupanjske autentikacije (MFA − Multi-Factor Authentication). Višestupanjska autentikacija vrsta je autentikacije u kojoj je korisnik autenticiran nakon što se uspješno autenticira kombinacijom dviju ili više metoda autentikacije.
Kombinira se autentikacija onim što korisnik zna (npr. korisnička oznaka i lozinka) s autentikacijom onim što korisnik ima (npr. neki uređaj, pametna kartica) i / ili s autentikacijom korisnikovim biometrijskim podacima (npr. otisak prsta).

Za usluge kojima se želi povećati razinu sigurnosti sustav AAI@EduHr omogućava dvostupanjsku autentikaciju. Kao prvi stupanj koristi se autentikacija korisničkom oznakom i lozinkom, a kao drugi stupanj neki od sustava koji generiraju jednokratne lozinke (tokene).

Dvostupanjska autentikacija u sustavu AAI@EduHr realizirana je tako da ju je moguće proširiti novim metodama odnosno sustavima putem kojih se obavlja autentikacija (primjerice po standardu FIDO2).

 

DEI kruzic  Zašto nam treba CroRIS?, Senka Maćešić, Sveučilište u Rijeci

Svakog dana u upravljanju Sveučilištem suočavamo se s potrebom za točnim, potpunim i provjerljivim podacima – od podataka potrebnih da bi odgovorili na različite upite drugih ustanova, državnih tijela do podataka potrebnih da donesemo i argumentiramo svoje odluke, pratimo i usmjeravamo razvoj u skladu sa svojom strategijom. S istim se nose i sve uprave naših sastavnica, ali i svi naši znanstvenici. Kako drugačije nego podacima i činjenicama dokazati ispunjavanje uvjeta za izbor u zvanje, uvjete natječaja za financiranje istraživanja, kako se drugačije predstaviti drugim znastvenicima unutar i izvan granica Hrvatske?

Temljeno je pitanje trebamo li informacijske sustave koji će riješiti te potrebe, tražiti na međunarodnom tržištu, ili trebamo zaposliti programere na svom Sveučilištu i razvijati ih sami za sebe? Da, ali samo za sasvim općenite IT potrebe ili za sasvim sveučilišno specifične IT potrebe. Većina naših potreba zajednička je svim ustanovama visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, i jedini racionalan i odgovoran put je nacionalan i zajednički. ISVU je u visokom obrazovanju jasno pokazao da je taj model ispravan. Danas isto to, štoviše, još veće i cjelovitije očekujemo od CroRIS-a za znanost u Hrvatskoj.